Europska središnja banka (ECB) ponovno je podignula kamatne stope u eurozoni za četvrtinu postotnog boda, istaknuvši da namjerava ustrajati u ograničenju potrošnje, unatoč pogoršanim izgledima za gospodarstvo.
27.07.2023.
Zadnja izmjena 20:53
Autor: Hina/HRT/A.S.
Europska središnja banka (ECB) ponovno je podignula kamatne stope u eurozoni za četvrtinu postotnog boda, istaknuvši da namjerava ustrajati u ograničenju potrošnje, unatoč pogoršanim izgledima za gospodarstvo.
Kamatna stopa za refinanciranje banaka tako će od 2. kolovoza iznositi 4,25 posto, a kamatna stopa na prekonoćne depozite banaka 3,75 posto.
Za prekonoćne kredite komercijalne banke plaćat će ubuduće kamatu od 4,5 posto.
Od srpnja prošle godine kamatne stope podignute su za 4,25 postotnih bodova.
Inflacija popušta, ali će ostati previše visoka tijekom predugog vremenskog razdoblja, ponovili su u ECB-u u obrazloženju kontinuiranog zaoštravanja monetarne politike.
Domaći cjenovni pritisci, uključujući rast plaća i kontinuirano visoke profitne marže kompanija igraju sve važniju ulogu u poticanju rasta cijena dok vanjski izvori slabe, ističu.
Temeljna inflacija još je previsoka, naglašavaju, dodajući ipak da su uvjeti financiranja postroženi i da sve više koče potražnju, "što je važan faktor u spuštanju inflacije na ciljanu razinu" od oko dva posto u iduće tri godine.
Poručuju i da će na idućim sjednicama voditi računa o tome da kamatne stope "budu na dovoljno restriktivnoj razini sve dok bude potrebno" kako bi taj cilj bio ostvaren.
U lipnju je ECB u makroekonomskim prognozama osjetno podignuo procjene temeljne inflacije koja isključuje cijene i energije, na 5,1 posto u ovoj godini i na tri posto u 2024.
Neznatno su podignuli i procjene ukupne inflacije, na 5,4 posto u ovoj i na tri posto u idućoj godini, uz obrazloženje da rast cijena i dalje potiče poskupljenje energije u prethodnom razdoblju i oslobađanje potražnje suspregnute u pandemiji, posebno u sektoru usluga.
Kratkoročni izgledi za gospodarstvo eurozone pogoršani su, najvećim dijelom zbog slabije domaće potražnje, rekla je na konferenciji za novinare nakon sjednice upravnog vijeća predsjednica ECB-a Christine Lagarde.
- Inflacija i slabija ponuda financiranja koče potrošnju, što ponajprije utječe na industriju, dok je uslužni sektor otporniji, iako aktivnost usporava, dodaje Lagarde.
Vlade bi na popuštanje energetske krize trebale, prema njezinim riječima, reagirati "trenutačnim i koordiniranim" ukidanjem mjere potpore kompanijama i građanima.
- To je ključno da bi se spriječilo jačanje inflatornih pritisaka u srednjoročnoj perspektivi, koje bi u protivnom iziskivalo snažniji odgovor monetarne politike, dodala je.
U lipnju je ECB procijenio da će gospodarstvo eurozone u ovoj godini porasti za 0,9 posto. U 2024. rast bi trebao ubrzati na 1,5 posto.
- Inflacija nastavlja padati, ali i dalje se očekuje da će predugo ostati previsoka. Odlučni smo osigurati njezin pravodobni povratak na naš srednjoročni cilj od 2 posto. Upravno vijeće stoga je odlučilo podići tri ključne kamatne stope za 25 baznih bodova. To je povećanje u skladu s našom procjenom inflacije, rekla je Christine Lagarde, predsjednica Europske Središnje Banke.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora