Europi se žuri napuniti plinska skladišta do 80% prije sezone grijanja

Rat u Ukrajini prouzročio je dosad najveću plinsku krizu. Europa s neizvjesnošću čeka hoće li Rusija nakon 10-dnevnog remonta sutra otvoriti Sjeverni tok 1. Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da će Gazprom ispuniti svoje obveze, ali je odmah najavio dodatne probleme s isporukom plina tim pravcem. Kako je Rusija ključni dobavljač tog energenta, postavlja se pitanje gdje Europa može nabaviti alternativni plin u tako velikim količinama u slučaju potpunog prekida opskrbe?

Europi se žuri napuniti plinska skladišta do najmanje 80% prije sezone grijanja, ali ona su i dalje poluprazna jer ne stiže dovoljno plina.

Iako završen, Sjeverni tok II nije pušten u promet, a opskrba Sjevernim tokom I najprije je smanjena na 40%, a zatim obustavljena na 10 dana zbog redovitog održavanja. Tim pravcem stizala je trećina ruskog plina u Europu, a Putin najavljuje daljnje odugovlačenje. Tvrdi da još jedna turbina mora na popravak, a Kanađani su s remonta nevoljko vratili i prvu.

- Tamo su dva stroja koja rade, pumpaju 60 milijuna kubnih metara dnevno. Ako se koji ne vrati, ostat će jedan, a to je 30 milijuna. Ima li Gazprom nešto s time?, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin.

Plinovodom Yamal plin teče u suprotnom smjeru, iz Njemačke u Poljsku, dok je Ukrajina za četvrtinu smanjila tranzit plinovodom Bratstvo, i to pravcem preko okupiranog teritorija. Bez ikakvih smetnji plin teče jedino Turskim i Balkanskim tokom u Srbiju i Mađarsku.

- Pola plina dolazi nam Turskim tokom, što pokazuje da je ta ruta najsigurnija i na nju planiramo potpuno preusmjeriti opskrbu, rekao je Peter Szijjarto, mađarski ministar vanjskih poslova.

Rusija je nekim zemljama posve obustavila isporuku plina: Bugarskoj, Poljskoj i Finskoj, drugima smanjila.

Uvoz plina u Europsku uniju 2021. 

Europa je lani uvezla 43,5 posto plina iz Rusije. Norveška je drugi dobavljač s oko 23 posto, na trećem mjestu je Alžir, zatim SAD s malo više od 6 posto, posljednji je Katar s oko 4.

- Mislim da se treba pripremiti za scenarij u kojem ćemo se morati snaći bez ruskog plina, i smatram da to nije samo teorija, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Postavlja se pitanje je li moguće i od koga nadomjestiti 155 milijardi kubnih metara ruskog plina, koliko ga je EU lani uvezao iz Rusije. Predsjednica Europske komisije potpisala je sporazum s Azerbajdžanom koji će ove godine povećati isporuku plina za 4 milijarde.

- Ovo je već vrlo važan opskrbni pravac za Europsku uniju kojim se trenutačno isporučuje više od 8 milijardi kubnih metara i za nekoliko godina proširit ćemo njegov kapacitet na 20 milijardi, rekla je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije.

I talijanski premijer Mario Draghi u Alžiru je dogovorio još četiri milijarde, ali novi ugovori zasad su kap u moru. 20 europskih LNG terminala već radi punim kapacitetom, a EU u ovom desetljeću želi povećati kapacitet LNG-a za 50 milijardi kubnih metara, što je samo trećina ruskog uvoza. Što će se dogoditi ako Rusija potpuno obustavi isporuku plina?

- Imat ćemo tešku recesiju i ekonomski pad od oko 5%. To bi bilo usporedivo s recesijom koju smo doživjeli tijekom gospodarske krize 2008./2009, rekao je njemački analitičar Chris-Oliver Schickentanz.

Budući da se Europa dugoročno oslanjala na ruski plin, zbog čega je uostalom i sagrađen Sjeverni tok II, plina vjerojatno neće biti dovoljno ako Kremlj i po cijenu vlastitog gubitka potpuno obustavi isporuku, pa Europskoj uniji u tom slučaju ne preostaje ništa drugo negoli - štednja!