11:53 / 06.12.2021.

Autor: Studio 4/HRT

"U sljedeća 2, 3 tjedna treba vidjeti što se stvarno događa s cijenama nafte"

Financijski stručnjak Neven Vidaković

Financijski stručnjak Neven Vidaković

Foto: Studio 4 / HTV

Financijski stručnjak Neven Vidaković za Studio 4 HTV-a komentirao je Vladino odmrzavanje cijene goriva, proračun za iduću godinu, ako i strahuje li da bi zbog krize odnosa Rusije i Ukrajine, Europske unije i NATO-a moglo doći do problema s opskrbom plina zemalja Europske unije.

Vlada je na današnjoj sjednici odmrznula cijene goriva nakon mjesec i pol dana. Sabor je nastavio s radom, a na dnevnom redu su amandmani na proračun.


- To što je Vlada zamrznula cijene goriva je bilo za očekivati jer je nafta otišla na 85 dolara. Problem je što se još uvijek ne zna što se sada dogodilo. Cijene su pale skoro 30% na nekih 65 dolara, ali se ne zna koliko je to stvarno fundamentalno, a koliko je jednostavno bila panika vezana za omikron varijantu. Investitori vole ponoviti ono što je jednom uspjelo - prošli put kada je zavladala COVID panika, nafta je otišla u negativnu vrijednost, što je ekonomski jako čudno. Sada, kada se pojavila nova varijanta COVID-a, nafta je naglo pala, komentirao je financijski stručnjak Neven Vidaković za Studio 4 HTV-a, poručivši da u sljedeća dva, tri tjedna treba vidjeti što se stvarno događa s cijenama nafte - hoće li one ostati na oko 65 dolara, ili će se vratiti na 80 i nastaviti rasti.

O opskrbi plinom: "Teško mi je zamisliti rat"

Na pitanje strahuje li da zbog krize odnosa Rusije i Ukrajine, Europske unije i NATO-a može doći do problema s opskrbom plina zemalja Europske unije, odgovorio je:

- Opskrba plina je davno prestala biti politički, a postala je ekonomski problem. Ako pogledate ponašanje Njemačke vezano za plin, ona se politički prema Rusiji ponaša vrlo agresivno, dok se s ekonomske strane ponaša vrlo prijateljski. Cijena plina se uvelike smanjila i trebamo vidjeti kako će se to odviti, ali budimo realni - meni je jako teško zamisliti nekakav vojni sukob, rat, jer što je rezultat toga? Jednostavno bi se sve urušilo. Radi nekakvog malog teritorija riskirati cijeli globalni sustav, mislim da je to prevelika cijena.

Dotaknuo se i proračuna za iduću godinu. Većina analitičara tvrdi da je on očekivan, nije razvojni nije rizičan, ali znatno se opet oslanja na sredstva iz europskih fondova.

O proračunu: "Mislim da su prihodi za sljedeću godinu ekstremno podcijenjeni"

- Cilj ove Vlade je da nas učini što više ovisnima o Europskoj uniji. Bilo je već nekoliko analiza koje su ekstremno eksplicitno rekle da nam je preko 20% defacto socijalna pomoć iz Europe. Pritom Vlada na sredstva iz Europske unije vrlo često voli gledati kao novac koji je dobiven i već potrošen. Ako pogledate povijest iskorištavanja fondova, i ovo najnovije što imamo vezano za obnovu Zagreba, to povlačenje baš i ne ide, komentirao je.

Kazao je i kako ne zna je li omaška zaposlenika Ministarstva financija ili je namjerno politička stvar - ali on misli da su prihodi za sljedeću godinu podcijenjeni. Objasnio je i zašto:

- Jer Vlada, da tako kažem, radi jednu metodološku grešku koja je bila ispravna u prošlosti, a neispravna je u budućnosti. Ta metodološka greška je da se koriste realne stope rasta. Znači, Vlada kaže - mi ćemo u 2022. imati stopu rasta 4,4. To kad pomnožite, otprilike dođe na nekakvih 20-ak milijardi kuna. I onda, ako hrvatska država uzima 50 posto kroz razne poreze, doprinose itd., onda je to 10-ak milijardi kuna. Kada pogledate rast proračuna, on vam je točno toliki, 10 milijardi kuna. Ali proračun i porezi se ne ubiru na realnom rastu, nego nominalnom, a nominalni je realni plus inflacija. S obzirom na to da je sve očitije da inflacija, ako se i malo spusti , praktički sigurno neće otići na one razine od 1 posto, nama će nominalni rast biti 8, možda čak i 9 posto. U toj konstrukciji, prihodi proračuna će biti puno veći. Ako gledamo na prihode proračuna, mislim da su oni ekstremno podcijenjeni, barem za 5 milijardi kuna. Naravno da će sljedeće godine to, ako gledamo iz političke perspektive, uvijek biti prikazano kao sjajan uspjeh vlade - prikupila je više, a to će onda biti iskorišteno za nekakve tekuće stvari, umjesto da bude iskorišteno za fiskalnu konsolidaciju i otplatu duga. Mi smo sve više suočeni s državama koje žele otplatiti svoj dug. Engleska tu prednjači. Mi do te kategorije otplate, smanjenja duga, nismo ni približno došli - smatra.

Pogledajte razgovor:

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!