Hektari zapuštenih zona u Zagrebu čekaju novu svrhu

U Zagrebu se nalaze hektari zapuštenih industrijskih zona u kojima su radile tisuće ljudi. Najvrjednija zemljišta, koja nijedna dosadašnja gradska vlast nije uspjela oživiti, su ona oko tvornice Gredelj, Badela te bivših mesnih industrija Sljeme i Zagrepčanka.

Zapuštene hale, razbijeni prozori i tisuće kvadrata praznog prostora - nekada pokretači industrije, danas simbol neiskorištenog potencijala. U nekadašnjoj tvornici Sljeme vrijeme kao da je stalo.

– Nije ugodno biti u prostoru koji je zapušten. Preko 20 godina Grad je 100% vlasnik ovog prostora i 20 godina premišlja što će s tim napraviti. Mi se nadamo da će konačno ta premišljanja ići prema nekoj vrsti kraja, rekao je Radoslav Dumančić, tajnik Udruge „Zelene i plave Sesvete“.

U najvećoj zgradi kompleksa nekada su se proizvodile konzerve, a uskoro bi ondje prostor za učenje i rad trebalo dobiti 600 učenika. U tijeku je projektiranje glazbene škole.

– U središnjoj zgradi bivšeg kompleksa Sljeme bit će glazbena škola i taj proces teče paralelno s urbanom transformacijom cijelog kompleksa, rekla je Danijela Dolenec, zamjenica gradonačelnika Zagreba.

Dok se u Sesvetama objekti mogu rušiti, zgrade na području bivše klaonice Zagrepčanka zaštićeno su kulturno dobro i prepuštene propadanju.

– To je industrijska arhitektura 30-ih godina 20. stoljeća koja je građena da traje, ona nije građena da propadne za 10 godina. Postoji u Gradu Zagrebu inicijativa Klaonica koja okuplja 500-tinjak umjetnika koji su iskazali potrebu za radnim prostorima za kulturnoumjetničku proizvodnju - radionice, ateljee, galerije, radionice za klince, rekla je Ana Poljar, predsjednica Društva arhitekata Zagreb.

Grad Zagrepčanku vidi kao poslovnu zonu mješovite namjene. 

U središtu metropole ostali su tek mali tragovi nekadašnje tvornice željezničkih vozila Gredelj.

Na prostoru bivše tvornice Gredelj koja se prostirala na 420 tisuća četvornih metara. Nekada je ovdje bilo 14 objekata, a danas su ostala samo dva - i to zaštićena. Grad Zagreb krenuo je u obnovu prostora, no trenutačno se ovdje nalazi parkiralište.

Za Gredelj već godinama postoje planovi i idejna rješenja, ali do danas ništa nije realizirano. Gradska vlast ističe da svoje planove mora uskladiti s planovima Hrvatskih željeznica za prugu koja omeđuje to područje.

Oživljavanje Bloka Badel aktualna gradska vlast najavila je još u prvom mandatu, no to se nije dogodilo.

– U prvom mandatu donijeli smo urbanistički plan uređenja, što znači da je definirano što se i gdje treba sagraditi, koji su parametri i visine, ali zapelo je na imovinsko-pravnim odnosima. Veliki dijelovi te površine su u sporu, Grad Zagreb u sporu je s privatnim vlasnicima, rekla je Danijela Dolenec.

Dok se čeka rješenje, vrijedne zgrade na atraktivnim lokacijama i dalje propadaju. Odgovor na pitanje kada će dobiti novu svrhu – i hoće li prestati biti simbol propuštenih prilika - još uvijek izostaje.