07:25 / 23.02.2021.

Autor: HRT/M.N.

HNB: Gore nego 2009.

U 2020. pad gospodarstva veći nego 2009.

U 2020. pad gospodarstva veći nego 2009.

Foto: Igor Kralj / PIXELL

Pad gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj u 2020. mogao bi biti veći nego onaj 2009. izazvan svjetskom financijskom krizom. Iako se u 2021. godini očekuje oporavak gospodarstva, intenzitet tog oporavka neizvjestan je. Prema projekciji HNB-a iz prosinca očekuje se da bi pad BDP-a u 2020. mogao iznositi 8,9%, navodi se u analizi Hrvatske narodne banke. Učinkovit odgovor na pandemiju preduvjet je za brz ekonomski oporavak privatnog sektora, ali nepovoljno djeluje na dugoročnu održivost javnih financija, kojoj će trebati težiti čim se učvrsti oporavak, ističe HNB.

Ukupna izloženost sistemskim rizicima tijekom četvrtog tromjesečja 2020. godine zadržala se na visokoj razini. Pritom je, u odnosu na procjenu za treće tromjesečje došlo do porasta kratkoročnih rizika u realnom sektoru,

navodi se u najnovjoj publikaciji Makroprudencijalna dijagnostika Hrvatske narodne banke. 


Projekcije gospodarskih kretanja u 2021. godini izrazito su osjetljive na razvoj epidemiološke situacije (hoće li biti novi val ili novi soj koronavirusa, kolika je djelotvornost cjepiva, koliko će trajati epidemiološke mjere i sl., navodi HNB. Hrvatska je od lipnja do kraja 2020. godine bila jedna od zemalja s najblažim epidemiološkim mjerama u Europi, ali ujedno i zemlja sa znatno većim brojem novozaraženih i umrlihu odnosu na broj stanovnika. 


Pogoršano stanje državnih financija


Za ublažavanje posljedica šoka od pandemije tijekom 2020. godine na snazi je bio niz Vladinih mjera za olakšanje financijskog položaja poduzeća, a to je kratkoročno snažno pogoršalo stanje državnih financija. Oslobođenja poreza i doprinosa te potpore za zaposlenike zajedno su do kraja 2020. iznosili 3,7% BDP-a.


Prema Vladinim projekcijama, koje se temelje na očekivanju normalizacije epidemiološke situacije, takvi bi se trendovi trebali prekinuti već u 2021. godini. Neovisno o tome hoće li se te projekcije ostvariti ili ne, javni je dug bio prekomjeran i prije pandemije te stoga nadalje predstavlja izraženi strukturni rizik u srednjem roku, upozoravaju analitičari HNB-a.


Dvoznamenkasti pad prihoda poduzeća


Podaci o fiskalizaciji upućuju na to da su poduzeća ostvarila snažan pad prihoda u 2020. godini, dok će njihovi rezultati u 2021., uz brzinu oporavka, ovisiti i o sposobnosti prilagodbe novim uvjetima poslovanja. U odnosu na 2019. godinu, tijekom 2020. ukupan iznos fiskaliziranih računa bio je manji za oko 13%, koliko bi približno mogao iznositi i pad prihoda iz poslovanja ovog sektora. To je nešto više u odnosu na također kriznu 2009. godinu, s time da je u 2020. pad prihoda izrazito neravnomjerno distribuiran među djelatnostima, uz znatno veći pad kod turizma i usluga.


Rješavanje pitanja neodrživih (tzv. zombie) poduzeća nužno je za transformaciju sektora poduzeća u smislu oslobađanja resursa za zdrava poduzeća koja će biti nosioci budućeg rasta, navodi HNB.


Poremećaj na tržištu nekretnina


Kretanja na tržištu nekretnina pod snažnim su utjecajem državnog programa subvencioniranja. Trenutačna razina prosječnih cijena stambenih nekretnina na dosad najvišim razinama povezana je i s programom subvencioniranja stambenih kredita APN-a. 


Osim subvencioniranja, na aktivnost tržišta nekretnina u Zagrebu utječu i drugi čimbenici: povoljni uvjeti financiranja, smanjen broj turista, napuštanje centra zbog nepovjerenja u sigurnost starijih zgrada građenih

prije uvođenja protupotresnih pravila ili njihova saniranja i smanjivanje uredskih kapaciteta poduzeća uz uvjerenje da će se rad od kuće nastaviti i nakon završetka pandemije, dodaje se .


Nastavak rasta cijena realne imovine, unatoč pogoršanju fundamenata, dovodi do rasta rizika njihove iznenadne i snažne korekcije, koja bi potaknula i gubitke banaka, zaključuju analitičari.


Rizici bankarskog sektora


Niz mjera ekonomske politike usmjerenih na ublažavanje posljedica pandemije odgodio je suočavanje s potencijalnim rizicima za otpornost bankarskog sektora, koji prijete ponajprije putem kreditnog rizika. Kreditni rizik banaka dodatno je izražen kroz rast koncentracije izloženosti.


U aktivi banaka porastao je udjel najugroženijih poduzeća koja su nastojala financirati svoje likvidnosne potrebe, dok su manje ugrožena poduzeća povećala viškove likvidnosti koje su deponirale kod banaka.  Kod sektora stanovništva, pod utjecajem neosiguranih gotovinskih nenamjenskih kredita dolazi do rasta udjela nenaplativih kredita u ukupnim kreditima, dok se kod stambenih kredita kreditni rizik zasad nije značajnije materijalizirao. 




Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!