Hoće li Hrvatska održati našu GMO free oznaku?

Predsjednica jedne bioudruge je prije nekoliko godina dobila kaznu zbog očuvanja sjemena starih hrvatskih sorti povrća. Dosad se u Hrvatskoj o tome nije mnogo govorilo, no čini se da i nama i Europi prijeti veća opasnost. Europska komisija, naime, namjerava dopustiti velikim svjetskim korporacijama isprobavanje različitih sorti sjemenki poljoprivrednih kultura na europskom tlu. Hoće li se naša zemlja moći tomu oduprijeti i održati našu GMO free oznaku?

Silvija Kolar Fodor već 17 godina domaće sorte povrća, voća i cvijeća uzgaja bez korištenja otrova. Za sadnju upotrebljava sjemenje starih sorti koje sama sakuplja i čuva. No kad bi u Bruxellesu prošao prijedlog Europske komisije, smjela bi koristiti samo kupovno, strano. Jednako kao naši i ratari. GMO sjeme i hrana dobili bi, pak, drugi naziv i više nitko ne bi znao što zapravo sije na polju ili kupuje u trgovinama.

- U prvom zakonu se radi o Uredbi o sjemenju, a u drugom o Uredbi o novih genetskim tehnikama. I jedan i drugi ispali su gore nego što smo uopće očekivali. S obzirom na to da je EU bila neosvojiva tvrđava sve ove godine, znači industrija je jako dugo lobirala i tražila načine kako da se dozvoli GMO u Europi i sad su napravili novu definiciju, to su 'nove genetske tehnike', rekla je Kolar Fodor, predsjednica Udruge "Biovrt - u suradnji s prirodom", Čakovec.

Na poticaj nekadašnje eurozastupnice, a sadašnje predsjednice Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijane Petir, hrvatske županije su se još 2010. proglasile GMO-a free županijama čime su dale do znanja da u njima nema mjesta za GMO robu. Proteklih je godina Petir uspjela pridobiti i Slovence, Talijane, Mađare i Austrijance, a rezultat je Deklaracija o Alpe-Adria-Dunav području slobodnom od GMO-a koju je prije dvije godine prihvatio i Hrvatski sabor.

No može li to sve biti jače od prijedloga Europske komisije? U pisanom odgovoru Petir nam je objasnila kako će taj prijedlog sada razmatrati Europsko vijeće i Europski parlament te da je teško prognozirati hoće li i što na kraju biti prihvaćeno. Dodala je i kako nije tajna da Europska komisija već dugo pokušava progurati odobrenja za nove GMO-e.

- Ali ih je Europski parlament odbijao, pa se nadam da u njemu i sada postoji dovoljno pozitivnih snaga koje će voditi računa da je potrebno sačuvati Europu kao kontinent koji je u stanju na održiv način proizvesti dovoljno kvalitetne hrane za svoje građane bez GMO-a, priopćila je Petir.

Sunčana Glavak, sadašnja zastupnica u Europskom parlamentu u telefonskom nam je razgovoru kazala kako nema jamstva da će ono što Europska komisija predloži, Vijeće i Parlament doista i prihvatiti.

- Hrvatska je u svakoj fazi procesa aktivno uključena u pregovore i zastupa naše interese, baš kao i ona kao članica Odbora za zaštitu okoliša, javnog zdravlja i sigurnost hrane. I u ovom slučaju kada je riječ o poljoprivrednim površinama, štitit će se hrvatska poljoprivredna proizvodnja kao i do sada, priopćila je Glavak.

Silvija Kolar Fodor sa svojim će domaćim i stranim istomišljenicima pažljivo pratiti događaje u Bruxellesu jer smatra da smo preslabi kako bismo se othrvali nasrtajima bogatih, stranih kompanija. Prije tri godine žestoko se borila i protiv hrvatskog prijedloga Zakona o zabrani upotrebe autohtonog, domaćeg sjemenja povrća. Iako je zbog toga zaradila i novčanu kaznu, ipak je uspjela. Iz Zakona su sporni dijelovi izbačeni.