Otvoreno o nafti, sankcijama i hrvatskoj energetskoj sigurnosti

U jeku globalnih geopolitičkih previranja, pregovori između hrvatskog JANAF-a i mađarskog MOL-a mogli bi imati značajan utjecaj na opskrbu naftom u regiji. Ključno je pitanje – hoće li se postići dogovor o isporuci nafte Mađarskoj i Slovačkoj preko terminala u Omišlju?

Istovremeno, na vidiku su mogući novi izazovi: hoće li Sjedinjene Američke Države uvesti sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS), koja je u većinskom vlasništvu ruskog Gazprom Nefta? Ako do toga dođe, posljedice bi se mogle preliti i na poslovanje JANAF-a, koji surađuje s NIS-om u transportu nafte.

U ovom složenom kontekstu, postavlja se i šire pitanje: kakva je energetska pozicija Hrvatske u vremenima nestabilnih tržišta, sankcija i borbe za energetski suverenitet?

Ima li Hrvatska dovoljno manevarskog prostora da zaštiti svoje interese, zadrži energetsku stabilnost i iskoristi svoj strateški položaj?

Krišto: Optužbe o JANAF-u nemaju temelja, razlog je jeftina ruska nafta

Pregovori između Hrvatske i Mađarske započeli su napeto nakon što je Budimpešta prozvala Hrvatsku da je ratni profiter.

Na optužbe koje posljednjih mjeseci stižu s mađarske strane, a odnose se prvenstveno na tehničke kapacitete JANAF-a, reagirao je savjetnik ministra gospodarstva Kristijan Krišto gostujući u emisiji HTV-a "Otvoreno".

– Kada je riječ o tehničkim mogućnostima JANAF-a, želim jasno i bez ikakve sumnje reći: one su u potpunosti dovoljne da zadovolje sve potrebe mađarskih, odnosno MOL-ovih rafinerija u Bratislavi i Budimpešti, poručio je Krišto.

Na pitanje zna li to i MOL te je li riječ o pregovaračkoj taktici ili pozicioniranju, Krišto odgovara da MOL to jako dobro zna.

- Nakon svakog testa pokušavaju pronaći neku rupu za prigovor, no svjesni su da tehničkih zapreka zapravo nema, kazao je.

Kao ključni razlog izjava iz Mađarske, Krišto ističe cijenu ruske nafte. 

– Naravno, stvar je u tome da je nafta koju dobivaju putem društava povezanih s Rusijom znatno jeftinija od one koja bi dolazila JANAF-om. I upravo tu leži pravi razlog njihovih istupa, istaknuo je.

Štern: MOL vodi poznati igrokaz, Hrvatska se postavila odlično

U jeku napetih energetskih odnosa između Hrvatske i Mađarske, ključno pitanje postaje: kakve su pregovaračke pozicije, što Hrvatska može i treba učiniti, te kakvu igru zapravo igra MOL?

Naftni stručnjak Davor Štern poručuje da je Hrvatska u cijeloj situaciji zauzela dobar stav.

– Ja bih cijeli ovaj proces nazvao igrokazom koji je MOL već nekoliko puta izveo. Njihov krajnji cilj je jasan – žele nastaviti dobivati rusku naftu, što je legitiman interes, istaknuo je Štern.

Dodao je kako nikada nećemo znati točne cijene po kojima je MOL dobivao naftu iz drugih izvora, ali razlike u cijeni su – prema njegovim riječima – ogromne.

– U tri godine, koliko traje rat u Ukrajini, razlike u cijeni dosežu nekoliko milijardi dolara. Jasno je da MOL pokušava zadržati tu prednost, odnosno mogućnost prerade jeftinije ruske nafte. A kada im se to onemogući, onda je ‘krivac’ JANAF ili Hrvatska, poručio je.

Prema njegovom mišljenju, MOL je u takvom narativu godinama "dobro prolazio", ali smatra da je posljednji pokušaj previše očit.

– Ako uspiju uvjeriti Bruxelles ili Washington da je to za njih prihvatljivo, možda će im to i biti dopušteno. No u stvarnosti, JANAF ima tehničke kapacitete za isporuku nafte mađarskim i slovačkim rafinerijama. I to nije jedini mogući pravac, rekao je Štern.

Osvrnuo se i na političku dimenziju pritisaka.

– MOL je potpuno nepotrebno politički napao Hrvatsku. Unatoč tome, mislim da se Hrvatska u ovom slučaju postavila iznimno dobro, kazao je.  

Umićević: MOL-ov zahtjev za udjelom u JANAF-u je manipulacija

Veliku pažnju javnosti privukla je rasprava o suvlasništvu nad JANAF-om, posebno nakon poruka iz Mađarske koje sugeriraju da bi Hrvatska trebala prodati udio u ključnoj energetskoj infrastrukturi.

Na tu temu osvrnuo se Jasminko Umićević, konzultant za naftnu i plinsku industriju, naglašavajući da se radi o već poznatoj strategiji dociranja, pritiska i nepovjerenja od strane MOL-a.

– Poruka je jasna - Mi smo ti koji odlučujemo – prodajte nam udio u naftovodu.To je klasičan pristup MOL-a, rekao je Umićević.

– Postoji ona poslovica - prevari me jednom – sram te bilo, prevari me drugi put – sram mene bilo. Nismo naivni. Ovo je manipulacija – istaknuo je.

Podsjetio je da je MOL stopostotni vlasnik naftovoda u Mađarskoj, što se u njihovim porukama izostavlja, dok im smeta što je JANAF u državnom vlasništvu.

– A ne zaboravimo, i u Slovačkoj, Češkoj i Poljskoj vlasnici naftovoda su države ili državne kompanije. To je potpuno normalna praksa, rekao je Umićević.

Dodao je i da nisu svi zapadnoeuropski naftovodi u vlasništvu rafinerija, kako MOL često tvrdi.

– Neki jesu, neki nisu. Većinu su gradile same rafinerije ili konzorciji, pa su logično i suvlasnici. No MOL 2019. i 2020. nije samo pričao – kupio je udjele u azerbejdžanskim naftnim poljima i naftovodu, gdje je postao jedan od operatora. Dakle, vrlo dobro znaju kako stvari funkcioniraju kad su oni u pitanju, poručio je. 

Osvrnuo se i na širi kontekst vlasničkih ambicija MOL-a.

– Tko bi lud, posebno nakon slučaja INA-e, uopće razgovarao o prodaji udjela u JANAF-u? Ovo nije prvi put – podsjetimo, MOL je pokušao ući i u vlasničku strukturu LNG terminala.

– Ovo nije ništa novo. Samo još jedan primjer klasične manipulacije, ponovio je. 

"Gubitak srpskog tržišta bio bi udarac, ali JANAF ostaje stabilan"

U kontekstu sve neizvjesnije situacije u vezi s naftnom industrijom Srbije, postavlja se pitanje kako bi eventualni gubitak tog tržišta utjecao na hrvatski JANAF, kojem suradnja s tim klijentom donosi čak 40% ukupnog prometa.

Krišto je istaknuo da Hrvatska pažljivo prati sve što se događa, posebice u vezi s američkom odlukom o eventualnom produljenju dozvole za uvoz sirove nafte.

– Ne možemo špekulirati kakvu će konačnu odluku donijeti američko ministarstvo financija, odnosno hoće li produljiti dozvolu za uvoz. No, kontinuirano pratimo razvoj događaja i u bliskom smo kontaktu sa svim relevantnim sudionicima, rekao je Krišto.

Dodao je kako bi neproduženje dozvole nesumnjivo imalo financijske posljedice.

– Ukoliko dozvola ne bude produljena, to bi bio značajan udar na prihode JANAF-a. Ipak, važno je istaknuti da su prihodi dovoljno diversificirani i stabilni, tako da tvrtka neće biti financijski ugrožena, poručio je.

Prema njegovim riječima, unatoč izazovima, JANAF će nastaviti stabilno poslovati.

"Srbija je u teškoj poziciji"

Naftni konzultant Jasminko Umićević ocijenio je da je Srbija trenutno u vrlo nepovoljnoj situaciji, djelomično i zbog vlastitih političkih odluka, u kontekstu američkih sankcija koje se odnose na ruski kapital u Naftnoj industriji Srbije (NIS).

– Srbija već osam mjeseci živi u odgodama, čekajući da će Amerikanci promijeniti svoju odluku. To se neće dogoditi. Realnost je da će se morati dogoditi ono što je neminovno – da ruski udio u vlasništvu padne ispod 50%, kazao je Umićević.

Dodaje kako je čudno da Beograd nije ranije krenuo odlučnije prema rješavanju tog pitanja.

– Rusi u Srbiji imaju snažan politički utjecaj. Drže oko 63% vlasništva u NIS-u, a to je ključ problema. Iako su sankcije trebale stupiti na snagu danas, još čekamo službenu objavu iz SAD-a. No čak i ako budu uvedene, očekujem da će u roku od dva do tri mjeseca doći do smanjenja ruskog vlasničkog udjela, čime bi se sankcije mogle povući, rekao je.

Kao najjednostavnije rješenje vidi otkup ruskog udjela od strane Republike Srbije, uz ocjenu da trenutačne rezerve nafte i derivata u zemlji omogućuju opskrbu do najviše tri mjeseca.

– Vjerujem da će se situacija razriješiti, jer nema nikome interesa da dođe do nove energetske krize u regiji. Amerikanci će vjerojatno ići u tom smjeru, ali Rusija ne želi presedan. Ako popuste u Srbiji, morat će i drugdje, istaknuo je.

Osim energetike, Umićević je podsjetio na geopolitički kontekst.

– Srbija ima problem s Kosovom, a Rusija im drži stranu u Vijeću sigurnosti. To dodatno komplicira odnose. Zbog svih tih političkih okolnosti teško je očekivati racionalne i brze odluke, rekao je.

Kazao je da se, unatoč kompleksnoj situaciji, ne treba bojati za stabilnost hrvatskog JANAF-a. 

– Bojazan za JANAF je neutemeljena. Vjerujem da će se sve razriješiti u predvidivom roku, poručio je Umićević.

"Nestašica goriva dolijeva ulje na vatru nezadovoljstva"

Naftni stručnjak Davor Štern istaknuo je važnost razmatranja međunarodne politike prema Srbiji u kontekstu aktualnih energetskih izazova.

– Svaka zemlja koja ostane izolirana i suoči se s nestašicama, riskira dodatne probleme. U Srbiji već traju velike demonstracije protiv režima, a eventualna nestašica goriva mogla bi samo pogoršati situaciju, rekao je Štern.

Naglasio je kako bi takav razvoj događaja predstavljao “dolijevanje ulja na vatru” i dodatno jačanje nezadovoljnih skupina u zemlji.

– Iako se ne želim upuštati u političke špekulacije, ne možemo zanemariti činjenicu da bi velika kriza u Srbiji utjecala i na Hrvatsku. Mi ćemo učiniti sve da osiguramo dovoljne količine derivata, naročito s obzirom na to da rafinerija u Brodu već godinama ne radi, a Rafinerija Rijeka radi punim kapacitetom, objasnio je Štern.

Dodao je da Srbija, osim rafinerije u Pančevu, nema druge načine za opskrbu derivatima osim željeznice, što nije dovoljno za veliko tržište poput srpskog.

– Slažem se s kolegom Umićevićem da će eventualni problemi biti kratkoročni. Međutim, čudi me zašto Srbija nije iskoristila priliku da smanji ruski vlasnički udio ispod 50%, s obzirom na dobre odnose s Rusijom. Možda bi Rusija to i dozvolila, rekao je Štern.

Gdje je Hrvatska danas i kamo ide?

U raspravi o energetskoj sigurnosti i geostrateškom položaju Hrvatske, istaknuto je koliko su JANAF i LNG terminal na Krku važni elementi u novoj energetskoj karti Europe.

Krišto smatra da je Hrvatska već uvelike iskoristila svoju poziciju.

– Od početka ruske invazije i zatvaranja energetskih pravaca iz Rusije, Hrvatska je postala značajnije energetsko čvorište za ovaj dio Europe nego što je to bila ranije. Naša strateška prednost leži u izlazu na Jadran, Mediteran, kao i u infrastrukturi poput LNG terminala i JANAF-a, rekao je Krišto.

Na pitanje o budućnosti, Krišto je istaknuo da je cilj postati i ostati energetski hub regije. Što se tiče suradnje s Mađarskom, naglasio je da Hrvatska nudi više, no daljnji razvoj odnosa ovisi prije svega o MOL-u, ne Hrvatskoj.

Štern se složio s važnosti energetske uloge Hrvatske, ali upozorio da to mora biti praćeno samodostatnošću.

– Izgubili smo INA-u, ali to moramo na neki način neutralizirati. Je li to kroz novu državnu tvrtku ili otkup udjela – to treba ozbiljno analizirati. To nisu odluke koje se donose preko noći, rekao je Štern.

Dodao je da Hrvatska mora težiti neovisnosti u proizvodnji energije – ne samo nafte i plina, nego i električne energije iz obnovljivih izvora. 

– Imamo izvanredne uvjete za solarnu i geotermalnu energiju, još uvijek i zalihe ugljikovodika, ali ne obnavljamo ih, i to je problem, upozorio je.

 Umićević je naglasio kako Hrvatska nije trebala prodati 25% INA-e.

- To je bio strateški propust, dodao je.

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku: