Broj intervencija na moru isti kao lani, dugoročno pad

Sigurnost plovidbe na moru zajednički nadgledaju posade Lučke kapetanije i pomorske policije. Oni su svakodnevno na moru, a najčešći prekršaji odnose se brzinu plova, takozvano glisiranje, preblizu obale i kupača.

Gostujući u središnjem Dnevniku HRT-a Siniša Orlić, ravnatelj Sigurnosti plovidbe pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture opisao je ovogodišnju ljetnu turističku sezonu kao ''izazovnu'' te pritom dodao kako je zapravo svaka sezona takva.

- Oko 70 posto svega onog što se Lučkoj kapetaniji dogodi smješteno je u tri ljetna mjeseca. Sezona je izazovna, ali relativno dobro prolazimo na moru s obzirom na promet koji imamo, smatra Orlić.

Osim oko 120.000 domaćih plovila na hrvatskoj obali u sezoni plovi i oko 50.000 stranih plovila.

- Imamo otprilike 4000 plovila u charteru, preko 300 naših izletničkih brodova i brodova za cruising. Promet u lukama je ogroman, broj uplovljavanja i isplovljavanja tih brodova je preko 700.000, a tu nisu ubrojane ni jahte ni brodice, naglasio je.

Broj intervencija na moru na istoj razini kao lani

Što se tiče broja spašavanja i intervencija na moru, Orlić je rekao kako statistike pokazuju da je unutar ovogodišnja tri ljetna mjeseca odnosno za vrijeme špice sezone ''broj pomorskih nezgoda, nesreća i s time povezanih traganja otprilike isti''.

- Ako gledamo statistički unazad 20-ak godina onda nam broj pomorskih nesreća u odnosu na promet, promet raste, a broj pada. Mi smo prije 20-ak godina bili na oko 1200 pomorskih nesreća godišnje, a tu uključujemo i prijevoze bolesnika s otoka koje Kapetanija obavlja. Ovih zadnjih par godina smo na oko 600 do 700 godišnje, ustvrdio je.

Orlić smatra da je prevencija nezgoda na moru ''jako teška'' objasnivši kako ''more dijele profesionalni pomorci, rekreativci'', ali i grupe kupača ''s raznim rekvizitima''.

- U Hrvatsku godišnje uđe 20 milijuna turista, a većina ih je na moru. Da svaki stoti od njih ima neki rekvizit na napuhavanje to vam je velika opasnost, kazao je.

- To bi trebala biti zajednička akcija turističke zajednice, gradova i velikih kampova iz kojih najčešće takvi turisti isplovljavaju, dodao je.

Promjena uvjeta za dobivanje dozvole za upravljanje brodom

Orlić se također osvrnuo na nesreću koja se dogodila u Splitskim vratima, a u kojoj su poginule četiri osobe, pri čemu je objasnio kako istragu vodi DORH te Agencija za istraživanje pomorskih nesreća.

- Nakon zaključka istrage Agencija bi trebala dati neke preporuke pa ćemo vidjeti kako ćemo ih primijeniti, kazao je.

Što se tiče mijenjanja uvjeta za dobivanje dozvola B kategorija za upravljanje brodom Orlić je pojasnio kako ''mijenjamo kompletan sustav stjecanja svjedodžbi, od najvećih svjedodžbi kapetana dugih plovidbi i upravitelja stroja do voditelja brodice''.

- Javnost najviše zanima uvođenje prakse kod polaganja ispita za voditelja brodice te uvođenje računalnog dijela ispita kao i praktičnog ispita koji će se obavljati na karti imati usmeni dio, objasnio je.

Na dubrovačkom području dosad zabilježen 101 slučaj nezakonitog glisiranja

Većina dubrovačkih gostiju najprije se oduševi morem i otocima.

- Obišli smo većinu otoka, sada smo tu jer želimo doživjeti skakanje sa stijena, a potom odlazimo do Modre špilje i okolnih otoka, ispričao je Saul iz Engleske.

Pa smo provjerili kako izgleda iznajmljivanje plovila. Mario objašnjava, svakom gostu najprije objasne sva pravila na moru.

- Prvo ih upoznamo sa krajem kojim mogu ploviti, objasnimo im koja su sigurna mjesta za plovidbu, gdje su plaže koje bi mogle biti interesantne, gdje se mogu sidriti, gdje mogu pristajati, a gdje ne smiju pristajati, objasnio je iznajmljivač plovila Mario Miličić.

Jedino su u Hrvatskoj i Portugalu, u EU, potrebne dozvole za upravljanje brodicama do 5 metara, a to većina gostiju ne zna. Čitavo vrijeme plovidbe iznajmljivači ih prate iz daljine.

- Sva plovila imaju trackere, imaju i karte na brodu. Naglašeno im je dokle smiju ići, i čim iziđu iz zone sigurne plovidbe odmah ih upozoravamo, danas svi imaju mobitele, lako su dostupni, pojasnio je Miličić.

Promet na moru zajednički nadgledaju Lučka kapetanija i pomorska policija, a statistika je otprilike jednaka kao i lanjske godine. Tako je prošle, 2025. godine, na hrvatskom Jadranu zaustavljeno više od 7300 plovila, njima je ispisano 1500 kazni što znači da se u državni proračun slilo više od 500.000 eura naplaćenih kazni.

- Brojke su približno kao prošle godinu. Mi smo od početka godine imali evidentirano 163 počinitelja po Pomorskom zakonu, od čega je 101 počinitelj zbog nezakonitog glisiranja, istaknuo je Nikša Restović, načelnik Postaje pomorske policije Dubrovnik.

Dubrovačka pomorska policija jedina u Hrvatskoj nadzire vanjsku pomorsku granicu Schengenskog prostora, i to im je primarni zadatak. Ipak, svakodnevno prate i plovidbu.

- Najčešći prekršaji koji se kontroliraju na moru je kontrola isprava skipera ili voditelja brodice, kao i brzina, odnosno takozvano glisiranje. Nezakonito glisiranje, koje nije dozvoljeno na manjoj udaljenosti od 300 metara od obale, pojasnio je Restović.

Sigurnost je na prvom mjestu, trenutak nepažnje na moru može dovesti do tragedije.