Hrvati u bankama drže 43 milijarde eura, ali štedne navike se mijenjaju

U ukupnoj financijskoj imovini hrvatskih građana i dalje dominira štednja u bankama, u kojima su krajem lipnja držali čak 43 milijarde eura. No štedne navike posljednjih se godina mijenjaju, a sve više građana okreće se investicijskim fondovima, dobrovoljnoj mirovinskoj štednji i državnim vrijednosnim papirima, istaknula je u Dnevniku HTV-a Vanja Dominović, voditeljica Odjela za financijske institucije i osiguravajuća društva Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Govoreći o tome odmiču li se građani od tradicionalnog ulaganja u nekretnine i istražuju li druge mogućnosti, Dominović je istaknula da se u strukturi financijske imovine mogu primijetiti značajne promjene.

- U ukupnoj financijskoj imovini hrvatskih građana i dalje dominira štednja u bankama, tako da su na kraju lipnja hrvatski građani u depozitima imali čak 43 milijarde eura. Međutim, ono što vidimo u posljednjih nekoliko godina jest da se znatno mijenjaju štedne navike naših građana, tako da sve veći broj građana ulaže u investicijske fondove, rekla je Dominović.

Dodala je da više od 500.000 građana štedi za mirovinu kroz dobrovoljne mirovinske fondove, a podsjetila je i na ulaganja građana u inicijalne javne ponude te državne vrijednosne papire.

- Prošle godine imali smo tri vrlo uspješne inicijalne javne ponude u kojima su sudjelovali zaposlenici tih kompanija i ostali građani. I, naravno, u posljednje tri godine imali smo čak 23 izdanja državnih vrijednosnih papira u koje su građani uložili čak 20 milijardi eura, navela je.

Zašto građani i dalje najviše novca drže u bankama?

Iako su prinosi na bankovne depozite niski u usporedbi s drugim mogućnostima ulaganja, građani i dalje najveći dio financijske štednje drže upravo u bankama.

Dominović je objasnila da takvo ponašanje nije karakteristično samo za Hrvatsku, nego da se slični trendovi mogu primijetiti i u drugim državama članicama Europske unije.

- Najviše štednje i dalje je u depozitima. Doduše, tu nismo ništa različiti od drugih zemalja članica Europske unije, slični su trendovi i tamo, rekla je.

Na pitanje zašto građani ostaju pri bankovnoj štednji unatoč mogućnostima ulaganja u druge financijske proizvode, istaknula je da im odgovaraju sigurnost i dostupnost sredstava.

- Najmanji su prinosi, ali nekako građani tradicionalno u Hrvatskoj ulažu u banke. Njima odgovara, očito nam odgovara, visoka likvidnost i laka dostupnost sredstava te osiguranje depozita. Međutim, kao što sam rekla, ipak se mijenjaju štedne navike, kazala je.

Financijska pismenost i dalje je izazov

Dominović smatra da je nedovoljna razina financijske pismenosti jedan od razloga zbog kojih građani još uvijek nisu u većoj mjeri okrenuti tržištu kapitala.

Istaknula je da građanima nedostaju određena znanja o mogućnostima ulaganja te da aktivnosti HGK-a i drugih sudionika usmjerene na financijsko obrazovanje postupno daju rezultate.

- Možemo reći da još uvijek nismo zadovoljni razinom financijske pismenosti u Hrvatskoj. Građanima nedostaju određena znanja o tržištu kapitala, tako da mislim da ove aktivnosti koje poduzimamo mi u HGK-u i ostali sudionici u projektu, s ciljem podizanja financijskih znanja, polako pokazuju određene pozitivne pomake. I mi nastavljamo s time, poručila je.

Važno odrediti ciljeve i prihvatljivu razinu rizika

Govoreći o tome na što bi građani koji razmišljaju o ulasku na tržište kapitala trebali obratiti pozornost, Dominović je istaknula da odluka o ulaganju mora početi procjenom vlastitih financijskih mogućnosti.

Važno je, kaže, odrediti koliko novca možemo izdvojiti, što ulaganjem želimo postići i u kojem vremenskom razdoblju, ali i koliko smo spremni preuzeti rizika. Posebno je naglasila važnost diverzifikacije, odnosno raspodjele novca na različite vrste ulaganja.

- Ono što je također vrlo važno jest da pri donošenju odluka vodimo računa o diverzifikaciji ulaganja, znači da ne stavimo sva sredstva u jednu vrstu financijske imovine. Tu vrlo često koristimo onu usporedbu da ne stavljamo sva jaja u istu košaru jer, ako ta košara padne, onda će se sva jaja razbiti u toj košari. Dakle, vrlo je važno voditi računa o diverzifikaciji ulaganja i, naravno, uvijek se dobro informirati prije donošenja svake financijske odluke, poručila je Dominović.

Stižu investicijski računi: Ulaganja i povlačenja oslobođeni poreza

Jedna od novosti za hrvatske građane trebali bi biti investicijski računi, čije je uvođenje predviđeno zakonom koji je trenutačno u saborskoj proceduri. Dominović je objasnila da je riječ o posebnoj vrsti računa namijenjenoj građanima za ulaganje u financijske instrumente, pri čemu je ključna pogodnost porezno oslobođenje.

- Ono što je najvažnije jest da svaki građanin može imati samo jedan investicijski račun i kumulativno na tom računu možemo imati 200.000 eura, a ako se ispune određeni zakonski uvjeti, možemo imati maksimalno 250.000 eura, istaknula je.

Investicijske račune otvarat će ovlašteni posrednici

Za građane bi postupak otvaranja investicijskih računa trebao biti jednostavan, a provodit će ga ovlašteni posrednici uz odobrenje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA).

Na pitanje kada bi zakon mogao stupiti na snagu i kada bi investicijski računi mogli postati dostupni građanima, odgovorila je da se njihovo uvođenje očekuje u siječnju iduće godine.