13:39 / 08.04.2022.

Autor: Hina/HRT

HŽ Infrastrukturi jamstvo za zaduženje od 245 mln kn

Zdravko Marić

Zdravko Marić

Foto: Sanjin Strukic / PIXSELL

Vlada je u petak dala državno jamstvo HŽ Infrastrukturi za kreditno zaduženje kod HBOR-a u iznosu od 245 milijuna kuna, povećala je najnižu osiguranu svotu temeljem ugovora o osiguranju od automobilske odgovornosti na 6,45 mln eura te donijela smjernice politike državnih potpora za razdoblje 2022. - 2024.

Na sjednici je Vlada dala HŽ Infrastrukturi suglasnost i jamstvo za kreditno zaduženje kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak u iznosu od 245 milijuna kuna radi financiranja projekata iz CEF Programa s ciljem održavanja dinamike ispunjenja financijskih obveza prema izvođačima.

Po riječima ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića, radi se o ispunjenju financijskih obveza prema izvođačima i to isključivo na projektu "Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Križevci - Koprivnica - Državna granica", pri čemu ukupna vrijednosti navedenog projekta iznosi 2,61 milijardu kuna.

Kredit je uz fiksnu kamatnu stopu od 0,26 posto, a rok otplate glavnice je 31. prosinca 2023. godine.

Donošenje rih odluka neće imati utjecaj na državni proračun, a mogući fiskalni učinak nastao bi u slučaju neizvršavanja obveza od strane društva HŽ Infrastruktura d.o.o. prema HBOR-u, u iznosu visine jamstva uvećanog za kamate, naknade i troškove. Stanje duga društva HŽ Infrastruktura d.o.o. za ukupna kreditna zaduženja na dan 31. siječnja 2022. godine iznosi 1,78 milijardu kuna.

Najniža osigurana svota temeljem automobilskog osiguranja 6,45 milijuna eura

Vlada je donijela i odluku o povećanju najniže osigurane svote temeljem ugovora o osiguranju od automobilske odgovornosti (EU) i to s 6,07 na 6,45 milijuna eura.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić rekao da se tom odlukom Hrvatska usklađuje iznos najniže osigurane svote temeljem ugovora o osiguranju od automobilske odgovornosti s obzirom da je EK 19. listopada lani obavijestila o prilagodbi minimalnih iznosa pokrića utvrđenih u direktivi još iz 2009. godine.

Najniža osigurana svota temeljem ugovora o osiguranju od automobilske odgovornosti povećava se tako u slučaju štete zbog smrti, tjelesne ozljede i oštećenja zdravlja do iznosa od 6,45 milijuna eura u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan stupanja odluke na snagu po štetnom događaju bez obzira na broj oštećenika. Dosadašnja najniža osigurana svota iznosila je 46,7 milijuna kuna (6.070.000 eura).

U slučaju uništenja ili oštećenja stvari ta se svota povećava do iznosa od 1,3 milijuna eura u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan stupanja odluke na snagu kuna po štetnom događaju bez obzira na broj oštećenika. Dosadašnja najniža osigurana svota u tom segmentu iznosila je 9,39 milijuna kuna (1.220.000 eura).

Donesene smjernice politike državnih potpora

Vlada je na sjednici donijela i Smjernice politike državnih potpora za razdoblje 2022. - 2024. godine. Kako je izvijestio ministar Marić, smjernicama se navode ciljevi dodjele državnih potpora čijem ostvarenju davatelji trebaju težiti, a kao najpoželjnije ističu se državne potpore horizontalne prirode i to za istraživanje, razvoj i inovacije, zaštitu okoliša, usavršavanje, zapošljavanje te ulaganja.

Kao i zakon o državnim potporama, te smjernice se odnose samo na državne potpore industriji i uslugama, napomenuo je Marić.

Novost je, sukladno novoj Komunikaciji Europske komisije, da su u smjernicama navedene i državne potpore za klimu, zaštitu okoliša i energiju iz 2022. godine, izvijestio je Marić.

Kako je istaknuto u prijedlogu odluke objavljenom na Vladinoj stranici, provedba politike državnih potpora trebala bi omogućiti ostvarenje krajnjeg cilja, a to je promjena u strukturi državnih potpora povećanjem udjela horizontalnih državnih potpora uz istodobno smanjenje sektorskih državnih potpora.

Navedeno je da su sektorske državne potpore (tzv. "nepoželjne" potpore), u RH u 2019. činile 57,2 posto, što je manje u odnosu na 2018. kada su činile 61,4 posto ukupno dodijeljenih državnih potpora industriji i uslugama.

Horizontalne državne potpore, to jest "poželjne" potpore, u RH su u 2019. činile 42,8 posto ukupno dodijeljenih potpora industriji i uslugama, što je više u odnosu na 2018. kada su činile 38,6 posto ukupno dodijeljenih državnih potpora industriji i uslugama, naveli su iz Vlade.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!