Ide li zelena tranzicija u Hrvatskoj željenom brzinom?

Hrvatska bi, kao i sve ostale zemlje Europske unije, do 2030. trebala imati najmanje 32 posto energije iz obnovljivih izvora. Iako se povećava broj vjetroelektrana i solarnih elektrana, postavlja se pitanje ide li zelena tranzicija u Hrvatskoj željenom brzinom.

Zbog opsega poslovanja u Končaru nemaju problem sa zelenom tranzicijom. Bilo da je riječ o Suncu, vjetru ili nekom drugom izvoru energije, i dalje se proizvodi električna energija, što znači da su i dalje potrebni njihovi transformatori. Ipak, ističu da je za većinu prelazak na obnovljive izvore - velik izazov.

- Nije to jednostavna tranzicija. Mi svi mislimo da se to događa pritiskom na dugme. Da bi vi danas napravili solarnu elektranu, vjetroelektranu, revitalizirali hidroelektranu - to su ozbiljne velike investicije. Isto tako ozbiljne investicije su i modernizacija i izgradnja elektroenergetske mreže. Sve to košta neki novac i naravno svatko onaj tko promišlja na koji način sebe učiniti energetski samodostatnim promišlja o tome koji je povrat na tu investiciju i koliko to nešto za njega ima smisla, ističe Gordan Kolak, predsjednik Uprave Končara.

U zelenoj tranziciji Hrvatskoj bi najviše trebala pomoći električna energija iz solarnih elektrana. Trenutačno je na mrežu instalirano gotovo 1000 megavata. U Ministarstvu gospodarstva uvjereni su da će taj broj za nekoliko godina biti znatno veći.

- Najveće povećanje očekujemo u solarima. Očekujemo da će do kraja 2030. godine vrlo sigurno biti na mreži još dodatnih 3000 megavata solara. Na samoj mreži, a u razvoju će biti još puno više projekata, kaže Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva.

Velika je uloga i vjetra. Instalirana snaga svih vjetroelektrana iznosi malo više od 1100 megavata. Prema podacima za travanj, energija vjetra u ukupnoj je proizvodnji električne energije bila zastupljena s 15 posto.

- Za vjetroelektrane vidimo da zaista proizvode količine energije koje su usporedive s boljim postrojenjima u Europi. Naravno, veliki neiskorišteni potencijal su pučinske vjetroelektrane za koje imamo još više kapaciteta na Jadranu i gdje dolaze nove tehnologije, dakle sad se već ugrađuju plutajuće vjetroelektrane, govori Goran Krajačić, voditelj Katedre za energetska postrojenja i energetiku FSB-a.

Velik dio energetskih potreba Hrvatska pokriva i iz Nuklearne elektrane Krško. No njezin se životni vijek bliži kraju. Slovenija, kojoj je nuklearka izvor 35 posto električne energije, pokreće izgradnjnovog bloka vrijednog 9,3 milijarde eura. Postavlja se pitanje - ponovno surađivati sa Slovencima ili ići u nešto novo.

- Naravno da izgradnja nuklearnih elektrana zahtijeva daleko veće razdoblje, ali trebamo razmišljati što nakon 2043. kada će isteći životni vijek nuklearke Krško, s obzirom na to da taj izvor energije koji je izuzetno značajan za RH trenutno pokriva 16 posto naše potrošnje. Kako ga zamijeniti - ili malim modularnim reaktorima, novom nuklearkom ili na neki drugi način, kaže Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta "Hrvoje Požar".

Jedno je sigurno, i u budućnosti Hrvatska će se opskrbljivati iz više izvora, samo je pitanje iz kojeg će dolaziti najviše energije.