Unatoč nastojanjima EU-a da smanji ovisnost, ruski LNG i dalje stiže u Europu

Unatoč nastojanjima Europske unije da smanji ovisnost o ruskim energentima, ruski LNG i dalje stiže u Europu, i to u povećanim količinama. U lipnju su države članice uvezle oko 15 posto više ruskog ukapljenog prirodnog plina nego u istom mjesecu lani. Neizvjesnosti oko globalne opskrbe otežavaju i punjenja skladišta. Hrvatsko skladište plina Okoli trenutačno je na 51 posto.

Iako je plan da se 2027. prestane uvoziti ruski LNG, uvoz ipak raste. Većina je prodana u Francusku, a među velikim kupcima još se ističu Belgija i Španjolska. U Europskoj komisiji objašnjavaju da nije sve crno-bijelo, da postoji nekoliko važnih elemenata koji su utjecali na povećanje brojeva.

- Prvo - zabrana na kratkoročne ugovore stupila je na snagu tek u ožujku, drugo - situacija u Hormuškom tjesnacu očito je dovela do ubrzavanja isporuka ruskog LNG-a i treće - zabrana na dugoročne ugovore stupa na snagu u siječnju 2027., a to naravno znači da su i neke tvrtke svjesne ovih rokova sada pojačale nabavu, rekla je glasnogovornica Europske komisije Anna-Kaisa Itkonen.

Unatoč tome, tvrde da je bitno gledati širu sliku, a to je da se udio ruskih energenata na europskom tržištu smanjuje.

Stručnjaci pak upozoravaju na licemjerje Europe, koja zagovara sankcije Rusiji i pomoć Ukrajini, a s druge strane po potrebi uvozi ruski LNG i puni ruski proračun - procjenjuje se - za 60 milijuna eura dnevno.

- Budimo realni, to je bilo licemjerno od samog početka. Neki se uopće toga nisu pridržavali kao Mađarska, ali i ostale europske zemlje pokazale su visok stupanj nesolidarnosti. Mi smo među poštenijima, ali zato ćemo i plaćati višu cijenu - poštenje uvijek košta, poručio je energetski stručnjak Davor Štern.

Inače, hrvatsko Podzemno skladište Okoli trenutačno je popunjeno 51 posto, dok smo lani u isto vrijeme bili na 65 posto.

- Što se tiče zapunjenosti skladišta za zemni plin Okoli u Hrvatskoj, ono je ispodprosječno zapunjeno, vrlo vjerojatno zbog toga što se kalkulira s cijenom, odnosno prestankom geopolitičkih trenja u Hormuzu i Crvenom moru, ispričao je Ivan Brodić, urednik portala Energy Press.

- Zaključak bi bio s obzirom na to da plin iz tog pravca u Europu vrlo malo dolazi, da bi energenata, pogotovo plina u Europi pa i u Hrvatskoj trebalo biti, međutim pitanje je po kojoj cijeni, dodao je.

Ipak, da ne bi bilo neizvjesnosti na jesen, Vlada je naložila da se skladište do 1. listopada napuni na najmanje 85 posto zakupljenog kapaciteta.