Knez: Kamatne stope bi rasle i više da nismo u eurozoni

Od uvođenja eura najviše će profitirati izvoznici, ali i svi građani će imati neupitnu dobit, rekao je u emisiji Studio 4, Ivan Miloloža, poduzetnik.

- Poduzetnici će imati korist stoga što će se spriječiti gubitci zato što se pokušavala kuna nivelirati s nekada markom, a danas s eurom. Neće biti gubitaka u tečaju, konverziji, naglasio je i dodao kako je na žalost do ovoga došlo 15 godina prekasno.

Na pitanje postoji li gubitci ulaskom u eurozonu, Andrija Knez, ekonomski analitičar istaknuo je kako postoje vrlo mali gubici.

- Monetarni suverenitet je jedina značajna stvar koju gubimo, ali to i nije toliki gubitak zbog visoke razine „euroiziranosti”. HNB nikada nije mogao toliko samostalno provoditi monetarnu politiku ne uzimajući u obzir kakve to efekte može imati, rekao je.

Naglašava da ono što dobivamo je prvenstveno okvir koji će svi akteri u gospodarstvu vidjeti i to ne samo u našem gospodarstvu, već i kako će nas percipirati iz inozemstva.

- Hrvatska će ulaskom u eurozonu participirati u grupi ministara financija eurozone. Smanjuje se obvezna rezerva unutar financijskog sustava. To je bitno i zbog cijene zaduživanja. Važno je i da će banke u budućnosti imati direktan pristup financiranju kod Europske središnje banke, istaknuo je.

Miloloža je rekao kako rast kamata nema veze s uvođenjem eura, već je posljedica krize i globalnih događanja prouzrokovanih ratom u Ukrajini.

- Do puno većeg rasta kamata bi došlo da nam je ostala kuna. Mišljenja sam da će se kamate čak možda smanjiti s obzirom na euro, govori.

Knez naglašava kako je najveći efekt uvođenja eura cijena financiranja, odnosno kamatne stope.

- Ako cijena novca raste, kamatne stope bi rasle više nego da nismo u eurozoni. U budućnosti će se valutni rizik eliminirati za novčane tokove u eurima i to će pomoći različitim sektorima koji ovise o novčanim tokovima u eurima, istaknuo je.

Na pitanje kakvu će ulogu imati HNB, Miloloža je rekao kako nacionalna banka mora ostati bez obzira na jedinstvenu valutu. Međutim, HNB mora okrenuti svoj rakurs i na drugačiji način orijentirati svoje djelovanje nakon uvođenja eura. HNB se mora restrukturirati kao i puno drugih institucija u RH i dovesti se u efikasnu instituciju koja će djelovati monetarno na sustav, biti aktivan akter u Europskoj centralnoj banci, istaknuo je.

HNB će imati malo drugačiju ulogu u budućnosti. Bitno je da će HNB s jedne strane aktivno sudjelovati u formiranju monetarne politike Europske središnje banke, a s druge strane HNB će biti instrument kroz koji će se kanalizirati najbitniji alati koje provodi Europska središnja banka u lokalni sustav. Znači, HNB ima veliku ulogu i u budućnosti, zaključio je Andrija Knez, ekonomski analitičar.

Pogledajte više u videu: