Kovačević: Preispitati politiku potpora i raspolaganja poljoprivrednim zemljištem

Hrvatska bi sadašnje okolnosti trebala iskoristiti za strateški zaokret u vođenju poljoprivredne politike i preispitati ključne alate, od politike potpora do raspolaganja poljoprivrednim zemljištem te snažnije izdvajati za investicije, rekao je u utorak potpredsjednik HGK-a Dragan Kovačević.

Kazao je da se danas ne može govoriti o sigurnosti i kvaliteti hrane izvan konteksta geopolitičkih sukoba i energetske krize. Hrvatska bi te okolnosti trebala iskoristiti za strateški zaokret u vođenju poljoprivredne politike, prije svega preispitati ključne alate, od politike potpora do raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, ali i izdvajati snažnije nacionalna sredstva za investicije, posebice u nove tehnologije i inovacije, kako bi povećali produktivnost i konkurentnost, naglasio je.

- Očekujemo i snažnija ulaganja u preradu, u prehrambenu industriju, jer u strukturi našeg uvoza oko 80 posto čine visoko finalizirani proizvodi prehrambene industrije, izjavio je Kovačević na konferenciji o sigurnosti i kvaliteti hrane, na kojoj oko 400 sudionika raspravlja o novitetima u području sigurnosti i kvalitete hrane.

Potpore tržišno orijentiranim proizvođačima

Naglasio je da potpore moraju biti bolje fokusirane, posebno prema proizvođačima koji su tržišno orijentirani jer sada imamo preko 160 tisuća poljoprivrednih proizvođača, a tek oko 15 posto je tržišno orijentirano. Smatra da se potpore rasprše, izgubi se fokus, ne postižu se ni produktivnost ni veće količine. Dodao je da su se od ulaska u EU potpore povećale oko tri puta, a fizički obujam poljoprivredne proizvodnje rastao 0,65 posto.

- Naša prehrambena industrija je od ulaska u EU povećala fizički obujam proizvodnje za 22 posto, možemo reći da je to strateška industrija, no, još uvijek nam nedostaju velike količine proizvoda prehrambene industrije pa nam fokus, kada je riječ o investiranju, treba biti na preradi, ocijenio je.

Kovačević je nastavio da smo lani u Hrvatsku uvezli poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti oko sedam milijardi eura, ostvarili deficit od oko 2,78 milijarda eura te je pokrivenost uvoza izvozom 59 posto. 

- Držimo da s tako niskom samodostatnošću i nedovoljnom proizvodnjom ne možemo amortizirati inflatorne udare, koji se kao uvezena inflacija prelijevaju u Hrvatsku, a inflacija i visoke cijene hrane najviše pogađaju najsiromašnije stanovništvo, kojemu kvalitetna hrana pomalo postaje luksuz, istaknuo je.

Jačati domaću proizvodnju

Kovačević je kazao da treba jačati domaću proizvodnju, tako se može osigurati i bolji nadzor sigurnosti hrane, osigurati kraće lance dobave, što smanjuje logističke i transportne troškove, a sve to moglo bi doprinijeti stabilizaciji rasta cijena hrane.

Na novinarsko pitanje o peradarskoj proizvodnji i megaprojektima u tom sektoru, Kovačević je rekao da smo u Hrvatskoj po pitanju samodostatnosti u tom dijelu na oko 77 posto. Hrvatskoj nedostaju preradbeni kapaciteti, ali to ne znači da su nam nužno potrebni megaprojekti, za koje je upitno zadovoljavaju li okolišne uvjete i kako su se izdavale dozvole. Takvi projekti, s obzirom na veličinu, ne smiju ostavljati ni trunku sumnje da je nešto proceduralno ili dokumentacijski krivo napravljeno, kazao je.

Kovačević je kazao i da hrvatski građani i potrošači trebaju imati puno povjerenje u sustav sigurnosti hrane u Hrvatskoj. On je u mreži i u standardima sigurnosti hrane EU za koji držimo da je najbolji u svijetu, hrana je u Hrvatskoj zdravstveno ispravna, a povlačenje s polica znači da inspekcije i službe rade svoj posao, rekao je.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Marinko Beljo rekao je da se teži što većoj samodostatnosti, da se kod nas proizvodi zdrava hrana, a nastoji se ojačati domaća preradbena industrija i poljoprivreda. Odgovarajući na novinarsko pitanje, rekao je da osnovne proizvode Vlada zaštitila, kako bi svima bili dostupni, primjerice šećer, brašno, mlijeko te da osnovne životne namirnice nisu preskupe.

Predsjednik Udruženja poljoprivrede HGK Vlado Čondić Galiničić rekao je da se hrvatska primarna poljoprivredna susreće s konkurencijom, koja je puno duže u EU i dulje razvija infrastrukturu. 

- Naš je problem i rascjepkanost površina, a imamo izazova i u vezi sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu, rekao je.

Smatra da poticajima iz EU primarni proizvođači mogu biti zadovoljni, iako ima još prostora za pojedine sektore. Spomenuo je pritom voćarstvo i povrtlarstvo, u kojima se proizvodi u prosjeku ispod 50 posto naših potreba. Naglasio je da je važno raditi na produktivnosti i ulagati u infrastrukturu, da je Hrvatska po sustavu navodnjavanja na dnu EU, kao i da treba raditi na udruživanjima jer se pojedinačnog proizvođača s manjim količinama lako istisne s tržišta.