Prava radnika u vrijeme koronakrize

"Prije epidemije tek između 2 i 5% hrvatskih zaposlenika radilo je od kuće, dok je u Europskoj uniji to čini svaki 19. zaposlenik", kaže Nedjeljko Marković, predsjednik udruge Pragma, koji je za emisiju HTV-a "Dobro jutro, Hrvatska" jutros govorio o tome kako je COVID kriza utjecala na tržište rada i hoće li se promijeniti klasični radni odnos. 

- Nismo bili veliki radnici od kuće prije pandemije, tek između 2 i 5 posto hrvatskih zaposlenika je radilo od kuće. U Europskoj uniji je to jedan redovan način rada, svaki 19. zaposlenik je radio od kuće, kaže Nedjeljko Marković, predsjednik udruge Pragma.

Dodaje kako su radnici u Hrvatskoj relativno neiskusni prešli na rad od kuće, pa je to dio početnog nesnalaženja.

-  Prva istraživanja u travnju 2020. su pokazala da je gotovo dvije trećine radnika radilo od kuće i da su to uglavnom radnici visoke stručne spreme koji rade u dobro plaćenim sektorima i koji su mogli birati u dogovoru sa svojim poslodavcem hoće li raditi od kuće, u uredu ili nekom drugom mjestu, kaže Marković.

- Imali smo jasnu povezanost visine obrazovanja i plaće s radom od kuće. Oni koji su nažalost i inače u nepovoljnijem položaju na tržištu rada su i rjeđe radili od kuće, tek oko 14 posto njih, dodaje.

Što se tiče usklađivanja radnog i poslovnog, sva istraživanja pokazuju o tom sukobu između radne i obiteljske uloge, naši radnici teško usklađuju kada im počinje, a kada završava radni dan, kaže Marković.

- S jedne strane dobar dio poslodavaca je rekao da maksimalno izašao u susret tako da su poštivali radno vrijeme kakvo je ono bilo i prije, da ih nije zvao vikendima i van radnog vremena, da nije tražio prekovremeni rad. Apelirao i poslodavce i na radnike, da unatoč situacije pokušaju zadržati tu normalnost i privatno obiteljsko vrijeme, dodaje.

Također kaže kako radnici teško usklađuju brigu o djeci, mnogo njih skrbi i o starijim članovima obitelji koji ovise o njihovoj svakodnevnoj pomoći, a online nastava je bila dodatan izazov.

- Poslodavac ne smije tražiti podatke o cijepljenju i postavljati ograničenja rada ako radnik nije cijepljen. Cijepljenje nije nikakav propisani kriterij radne sposobnosti koje bi poslodavac mogao postaviti kao pitanje ili uvjet za vrijeme ili prije zaposlenja, kaže Krešimir Rožman, urednik stručnog časopis „Radno pravo" za HTV-ovu emisiju Dobro jutro, Hrvatska.

Kao jedan od problema epidemije navodi rad od kuće o kojem bi se trebao sastaviti poseban ugovor o radu koji uključuje troškove rada od kuće i zaštitu na radu, što je, kaže, uglavnom izostalo. Rožman dodaje kako se takvi dogovori se uglavnom sklapaju usmeno, no oni bi trebali biti evidentirani i pismeno.

Ukoliko se radnik zarazi s Covid-19 na poslu, to bi se moglo smatrati profesionalnom bolešću, ali bi se trebalo dokazati da se zarazio baš na poslu i da poslodavac nije poduzeo sve kako se to ne bi dogodilo, kaže Krešimir Rožman.