Može li hrana postati oružje? Stručnjak otkriva koliko smo zapravo sigurni

19.04.2026.

Zadnja izmjena 19:15

Autor: I.Z./Dnevnik/HRT

Voditelj Odjela za sanitarnu mikrobiologiju, NZJZ "Dr. Andrija Štampar" dr. sc. Zdenko Mlinar
Voditelj Odjela za sanitarnu mikrobiologiju, NZJZ "Dr. Andrija Štampar" dr. sc. Zdenko Mlinar
Foto: Dnevnik / HRT

Iako je otrov pronađen u dječjoj hrani kupljenoj u Austriji uznemirio javnost u više europskih zemalja, stručnjaci poručuju da u Hrvatskoj nema razloga za paniku. Sustavi kontrole hrane unutar Europske unije, pa tako i u Hrvatskoj, među najstrožima su u svijetu, istaknuo je voditelj Odjela za sanitarnu mikrobiologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" dr. sc. Zdenko Mlinar u središnjem Dnevniku HTV-a.

Zabrinjavajuće vijesti o pronađenom otrovu u staklenci dječje hrane otvorile su niz pitanja o sigurnosti proizvoda na europskom tržištu. No prema riječima dr. sc. Zdenka Mlinara, riječ je najvjerojatnije o izoliranom incidentu.

– Takve vijesti su uvijek uznemirujuće, ali ne treba raditi paniku tamo gdje ona možda nije nužna. Mislim da se radi o lokalnom slučaju, rekao je Mlinar. 

Kako je došlo do kontaminacije?


Iako detalji slučaja još nisu potpuno poznati, Mlinar naglašava da je malo vjerojatno da je do kontaminacije došlo tijekom proizvodnje.

- Sustavi proizvodnje hrane su poprilično zatvoreni i strogo kontrolirani. Ovakvi incidenti su iznimka. Vjerojatno se radi o naknadnoj kontaminaciji,  pojasnio je.

Dodaje da takvi proizvodi najčešće pokazuju određene promjene koje potrošači mogu prepoznati.

Što mogu učiniti potrošači?


Stručnjaci naglašavaju važnost opreza prilikom kupnje i konzumacije hrane.

- Potrošači trebaju imati zdravu dozu kritičnosti. Trebaju paziti da je ambalaža neoštećena, da je rok trajanja valjan, te da su boja, miris i tekstura proizvoda uobičajeni, istaknuo je Mlinar.

Ako postoji sumnja, proizvod se može vratiti trgovcu i zamijeniti ili dobiti povrat novca.

Kako funkcionira sustav upozorenja u EU?


U ovakvim situacijama ključnu ulogu ima europski sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF).

- Kada neka članica Europske unije utvrdi nesukladnost proizvoda, kroz taj sustav obavještava druge zemlje i proizvod se povlači s tržišta, objasnio je Mlinar.

Dodaje kako prema dostupnim informacijama zasad nema dodatnih upozorenja koja bi upućivala na širu opasnost.

Gostovanje u Dnevniku HTV-a

Gostovanje u Dnevniku HTV-a

Foto: Dnevnik / HRT

Koliko je hrana u Hrvatskoj sigurna?


Mlinar ističe da su sustavi kontrole hrane u Europskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj, vrlo razvijeni i učinkoviti.

- Ne treba biti previše zabrinut. Tržište Europske unije i Hrvatske dosta je dobro zaštićeno. Sustavi kontrole su uistinu dobri, naglasio je.

Kontrolira se cijeli proizvodni lanac, od sirovina, proizvodnih procesa i ambalaže, do laboratorijskih analiza i inspekcijskih nadzora.

Može li hrana postati "oružje"?


U kontekstu sve češćih rasprava o sigurnosti hrane, Mlinar upozorava i na širu sliku.

- Nažalost, dolazimo u stanje da se hrana može percipirati kao oružje i zato treba dodatno osnaživati sustave kontrole i uzbunjivanja, rekao je.

Zaključuje kako je ključno ulagati u institucije koje brinu o sigurnosti hrane, kako bi mogle učinkovito reagirati u kriznim situacijama.

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku: 

Mladen Sirovica o HiPP aferi s otrovom u dječjoj hrani

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Od istog autora