Neto financijska imovina po stanovniku Hrvatske lani 19.950 eura

S neto financijskom imovinom u 2024. godini od 19.950 eura po stanovniku, Hrvatska se nalazi na 31. mjestu na Allianzovoj globalnoj ljestvici najbogatijih zemalja, koju predvodi SAD, pokazuje Allianzovo izvješće o globalnom bogatstvu objavljeno u četvrtak.

U 16. izdanju svog izvješća, koje analizira imovinu i dugove kućanstava u gotovo 60 zemalja, Allianz je izvijestio da je neto financijska imovina u Hrvatskoj lani porasla za "snažnih" 9,7 posto, ukupno je iznosila 78,3 milijarde eura, čime je Hrvatska zauzela 31. mjesto ljestvice najbogatijih zemalja.

Pritom, bruto financijska imovina hrvatskih kućanstava je porasla za 9,9 posto u prošloj godini, na 106,2 milijarde eura, a kako ističu iz Allianza, taj "izvrsni" rezultat potaknut je rastom u svima trima razredima imovine, pri čemu su se bankovni depoziti povećali za devet posto, dok su kategorije vrijednosnih papira te ona osiguranja i mirovinskih proizvoda "skočile" za po 11,4 posto.

Iz Allianza navode da su nova ulaganja u štednju porasla za 41 posto, dosegnuvši novi rekord od 8,8 milijardi eura i nadmašivši čak i iznose zabilježene tijekom pandemije. 

- Najviše su profitirali bankovni depoziti i osiguranje/mirovine, koji su primili 3,8 milijardi eura odnosno 1,9 milijardi eura, a radi se o novom rekordu u oba slučaja. Ipak, vrijednosni papiri, osobito obveznice, ostali su popularni, a hrvatska su kućanstva uložila su neto 2,8 milijardi eura, jednako kao i prethodne godine, navodi se.

S druge strane, obveze su lani porasle za 10,6 posto, na 27,9 milijardi eura, što je najbrži rast od globalne financijske krize. Slijedom toga, omjer duga (obveze kao postotak BDP-a) porastao je na 33 posto, iako je još uvijek za 12 postotnih bodova niži od razine zabilježene 2010. godine, kažu iz Allianza.

- Rezultati ovogodišnjeg Izvješća o globalnom bogatstvu pokazuju koliko su hrvatska kućanstva otporna i spremna na promjene. Posebno je pozitivna činjenica da štednja i dalje snažno raste, a istodobno se sve više diversificira. To je važan pokazatelj financijske zrelosti i dugoročne stabilnosti, rekla je predsjednica Uprave Allianz Hrvatska Marijana Jakovac u izjavi koja se prenosi u priopćenju.

Rast predvođen SAD-om

Kada je riječ o globalnoj razini, iz Allianza ističu da je prošla godina bila još jedna sa solidnim rastom globalnog gospodarstva te još jedna iznimno uspješna godina za financijsku imovinu privatnih kućanstava. Pritom, rast od 8,7 posto nadmašio je čak i snažan rast od prošle godine, kada je iznosio osam posto, pa je tako do kraja 2024. ukupna financijska imovina dosegnula 269.000 milijardi eura.

- Iako je riječ o novom apsolutnom rekordu, u odnosu na gospodarsku aktivnost financijska imovina od 283 posto nalazi se tek na razini iz 2017. godine, napominju.

Iz Allianza navode i da je u zadnjih deset godina financijska imovina američkih kućanstava rasla u skladu s globalnim prosjekom, no lani je njen rast bio čak i veći.

Kažu da je to u oštrom kontrastu sa zapadnom Europom i Japanom gdje je rast zaostajao za globalnim prosjekom više od dva postotna boda odnosno nešto manje od četiri postotna boda godišnje. 

- Rast financijske imovine u SAD-u jednostavno je nevjerojatan. U 2024. polovica rasta globalne financijske imovine ostvarena je isključivo u SAD-u. U zadnjem desetljeću taj je udio iznosio 47 posto. Kina je, s druge strane, pridonijela s 20 posto, a zapadna Europa s 12 posto. Barem kada je riječ o financijskoj imovini, tvrdnja da su druge zemlje imale korist na račun SAD-a nema utemeljenja, analizira glavni ekonomist Allianza Ludovic Subran.

Iz Allianza ocjenjuju i da je posjedovanje vrijednosnih papira, osobito dionica, ključno za rast imovine.

U tom su smislu zadnje dvije godine bile izuzetno zadovoljavajuće za štediše. S 11,5 posto u 2023. i 12 posto u 2024., vrijednosni papiri rasli su gotovo dvostruko brže od ostalih dvaju razreda imovine.

Međutim, napominju, u kojoj će mjeri štediše profitirati od rasta cijena vrijednosnih papira uvelike ovisi o strukturi portfelja koja se znatno razlikuje među zemljama i regijama.

Inače, kod sjevernoameričkih štediša vrijednosni papiri čine 59 posto portfelja, u zapadnoj Europi taj udio iznosi oko 35 posto, dok u Hrvatskoj 27 posto.