Pad nezaposlenosti u EU-u i Hrvatskoj, ali nedostatak radnika ostaje

Prvi put u posljednjih sedam mjeseci smanjena je nezaposlenost u Europskoj uniji - iznosila je 6 posto. 

Najniža stopa nezaposlenosti je na Malti - 3,1 posto, u Poljskoj i Češkoj 3,2, dok je najviša u Španjolskoj - gotovo 10 i pol posto, Finskoj - malo više od 10 te Švedskoj - 9 posto. 

Hrvatska je s nezaposlenošću od 4,6 posto među državama s nižim stopama. 

Iako je niska stopa nezaposlenosti dobra za gospodarstvo, otvara i pitanje nedostatka radne snage, koji je prisutan u brojnim sektorima.

S 82 tisuće nezaposlenih, Hrvatska je ispod europskog prosjeka. 

Čak i privremeno nezaposleni vrlo su optimistični.

- Posla uvijek ima. Ja sam zaštitar i uvijek se nađe, tko želi raditi, nešto se nađe, kaže Edvard.

- Potražnja je velika, ponuda je nešto manja, pozitiva je ostala. Svježe sam tek došao u Zagreb, upravo sam se prijavio, imam dobra očekivanja, vjerujem u njih, volja je tu, nadam se da neću dugo čekati, govori David.

Poslodavci u potrazi za radnom snagom

S druge strane, poslodavci su u potrazi za radnom snagom. 

U prosincu 2025. tražilo se više od 13 tisuća radnika.

Stručnjaci ističu, posebno ih nedostaje u graditeljstvu, zdravstvu, turizmu i ugostiteljstvu te IT sektoru.

- Postoji velik nesklad obrazovnih programa i potreba na tržištu rada. Trebamo i dalje težiti reformi obrazovnog sustava, tako da obrazovni profili odgovaraju onome što se traži na tržištu rada. Gotovo sigurno ćemo morati tražiti radnike iz inozemstva, ali mislim da je tu bitno da shvatimo da su ti radnici potrebni Hrvatskoj i očuvanju njezina gospodarskog rasta, govori Predrag Bejaković, ekonomski analitičar.

Ministar rada ističe, potrebama tržišta pomoći će s jedne strane bolja integracija stranih radnika u društvo, primjerice uz obvezno učenje hrvatskog jezika, a s druge - aktiviranje domaće neaktivne radne snage.

- Samo u prošloj godini tisuću i pol dugotrajno nezaposlenih osoba, koje nisu imale potrebne kvalifikacije, putem mjere Hrvatskog zavoda za zapošljavanje stavili smo na tržište rada. Ti ljudi dobili su priliku da rade, ističe Marin Piletić, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

- Najviše je nezaposlenih primarne radne dobi, više od 50 posto, slijede mladi s 28 posto, a zatim osobe zrele dobi s 21-22 posto. Prema obrazovnoj strukturi, to su osobe srednjoškolskog obrazovanja, govori Anđelka Batina, voditeljica Odjela za analizu i poslovno izvještavanje, Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Sedamdeset posto onih na burzi rada kratko je nezaposleno, do godinu dana. 

Rezervne radne snage u Hrvatskoj ima, a stručnjaci ističu da bi prekvalifikaciju posebno trebalo usmjeriti prema teže zapošljivim.