S aktualnom globalnom energetskom krizom, sve se više govori o okretanju obnovljivim izvorima energije. A Hrvatska njima obiluje, čulo se na konferenciji "Dani dobroga vjetra" u Dubrovniku. No, najveći je problem sporost sustava, zbog čega se i projekti sporo realiziraju, što Hrvatska, inzistiraju u Bruxellesu, mora što hitnije riješiti.
Više od 65 posto energije koju Hrvatska godišnje potroši dolazi iz obnovljivih izvora.
- Kod nas su najzastupljeniji, jasno, hidropotencijal, koji praktično proizvede oko 35 posto ukupne energije, ali zadnjih 15-ak godina, ovaj drugi dio obnovljivaca, a to su vjetroelektrane, kojih sada imamo više od jednog gigavata, rekao je Ivo Milatić, državni tajnik za energetiku Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Hrvatska će do kraja 2026. imati 2400 megavata energije od vjetra, što je četvrtina energije koju troši. Ta je energija jeftina, svakako jeftinija od one uvezene iz Rusije, istaknuo je Giles Dickson, izvršni direktor udruženja WindEurope.
Hrvatska je šesta od 27 zemalja Europske unije po korištenju obnovljivih izvora energije. No, ujedno je i među najlošijima zbog sporosti birokracije.
- Izdavanje dozvola treba biti jednostavnije, što ne znači zapostavljanje brige o okolišu. Na područjima koja nisu osjetljiva, a imaju potencijal, proces dobivanja dozvola trebao bi biti znatno brži, rekao je Grzegorz Zielinski, direktor za energetiku u Europskoj banci za obnovu i razvoj.
Udio vjetra i sunca u proizvodnji energije u svijetu udvostručio se od 2015. te i dalje ubrzano raste.
- Italija razvija prve vjetroparkove na pučini Jadranskog mora kod Ravenne. To je potencijal i za Hrvatsku, rekao je Dickson.
Cilj je da Hrvatska do 2030. postane energetski neovisna te da svoj ugljikov otisak do 2050. svede na nulu.
- Trideset posto je veća osunčanost u ovim zemljama, nego ako usporedimo sa Zapadnom Europom, vjetroenergija u Dalmaciji, biomasa, bioplin, geotermal, potencijali u sjevernom i dijelu Slavonije dakle, to čini Hrvatsku izuzetno povoljnom za ravnomjerni i regionalni razvoj, rekla je Maja Pokrovac, direktorica Obnovljivih izvora energije Hrvatske.
Dok nedovoljno iskorištena hrvatska bogatstva čekaju na moderne zakone i učinkovitu birokraciju, sve je jasnije da je kriza u Ukrajini prisilno ubrzala energetsku tranziciju Europe.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!