Solarni paneli na krovovima - manji troškovi energije, ali i veće cijene stanova

07:01 / 31.05.2022.

Autor: Dijana Kovaček/M.M./Dnevnik/IMS/HTV/HRT

Solarni panaeli na krovima

Solarni panaeli na krovima

Foto: Dnevnik / HTV/HRT

Europska unija nedavno je predstavila RE-Power-EU, svoj novi plan za brzo smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima iz Rusije i poticanje zelene tranzicije. Među ostalim, planom se uvodi obveza ugradnje solarnih panela i to na: sve nove javne i poslovne zgrade, korisne površine veće od 250 četvornih metara do 2026., sve postojeće javne i poslovne zgrade do 2027. te sve nove stambene zgrade do 2029. Obveza ugradnje solarnih ploča smanjit će troškove energije, ali će zasigurno utjecati na povećanje cijena ionako skupih novih stanova.

Solarni paneli iz varaždinske tvornice Solvis prodaju se po cijelom svijetu. Donedavno su gotovo sve izvozili, jer potražnje iz Hrvatske nije ni bilo. No danas je situacija drukčija.

- Taj omjer plasmana na tržište ino ili hrvatsko, se u biti gotovo i izjednačio, što znači da je hrvatsko tržište u porastu, upita je sve više, razvija se i jednostavno se nadamo takvom trendu i dalje, rekla je Jasmina Novak, voditeljica projekata, Solvis d.o.o.

Solarni paneli sve se češće mogu vidjeti na poslovnim zgradama, ali i javnim županijskim i gradskim ustanovama. Na krovovima zgrada Centra znanja Međimurske županije fotonaponska elektrana sufinancirana je 40 posto iz Fonda za zaštitu okoliša.

- Ukupna investicija iznosi oko 500 tisuća kuna, te uz godišnju uštedu od oko 60 tisuća kuna možemo reći da je period povrata investicije oko 5 godina, rekao je Alen Višnjić, Međimurska energetska agencija.

Europska unija izdašno financira energetsku tranziciju, pa se slični projekti grade ili pripremaju na mnogobrojnim poslovnim i javnim zgradama. No ono što je velika novost, jest europski plan da se solarne instalacije obvezno postave i na nove stambene zgrade do 2029.

- Cilj je svake članice da ima energetsku samodostatnost, tako da u zgradarstvu to apsolutno hoće povećati troškove izgradnje, ali dugoročno gledano, energija kojom upravlja zgrada je u principu najjeftinija energija, jer u principu nisi izložen vanjskim tržištima i nemogućnosti upravljanja tim cijenama, rekla je Maja Pokrovac, direktorica Obnovljivih izvora energije Hrvatske.

Hrvatska je, napominje Pokrovac, lani prilagodila svoje zakonodavstvo novim energetskim mogućnostima za građane. No najnovija europska direktiva pred stanogradnju postavlja mnoge izazove, od financijskih i tehničkih do onih estetskih.

- Naravno da će dignuti troškove gradnje, investicijski trošak raste, međutim smanjuju se troškovi korištenja energije. Svjedoci smo da sada cijene energije rastu dva-tri puta i za poslovni sektor, ali isto tako i za građanstvo i da će sve veći dio troškova predstavljati troškovi energije, kaže Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar.

Okretanje obnovljivim izvorima energije već je prije zacrtani "zeleni" smjer Europske unije. No kriza vezana za ruske energente i rast njihovih cijena, postavili su nove prioritete samodostatnosti te dodatno ubrzali europske planove.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!