Novotny: Trump dolazi iz rubnog dijela poduzetničkog sektora

Politička i poslovna elita svijeta okuplja se u Davosu na godišnjem sastanku Svjetskog gospodarskog foruma. Damir Novotny u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog" procjenjuje da se nalazimo na početku kraja razdoblja razvoja multilatralnih ekonomskih odnosa. SAD želi zadržati dominaciju u svijetu, dodaje Boris Podobnik i ističe kako bi sigurno voljela da Svjetski gospodarski forum postoji i dalje, ali će se vidjeti je li Europa spremna odricati se svega da bi bila saveznik sa SAD-om.

Prošle godine je američki predsjednik Donald Trump u Davosu održao oštar govor u kojemu je zaprijetio općim carinama. Godinu dana kasnije Trump je šokirao europske lidere prijeteći kažnjavanjem carina, uključujući i Veliku Britaniju, ako ne podrže njegov plan aneksije Grenlanda.

Novotny: Trump bi se mogao kandidirati za najgoreg američkog predsjednika ikada

No predsjednik Trump je čovjek, tvrdi Damir Novotny, kojega ne treba doslovno, ali trebamo ozbiljno razumjeti. Potpuno se razotkrio pismom predsjedniku norveške vlade, gdje je deklarirao dosadašnji svoj cilj - dobiti Nobelovu nagradu, nagradu za mir, koja je njemu promakla i vjerojatno je više neće dobiti te onda kaže - da može raditi nešto drugo, ne mora baš biti mirotvorac.

- Nismo baš sigurni do kraja kakva je njegova agenda. Ono što znamo je da dolazi iz rubnog dijela poduzetničkog sektora, kao što su npr. kockarnice, nekretnine. To je uvijek neka siva zona. Ono što znamo je da njegov stil nije stil uglađenih političara kakve smo znali viđati. SAD je imao razne političare raznih profila. Po mom mišljenju predsjednik Trump bi se mogao kandidirati za najgoreg predsjednika SAD-a svih vremena, izjavio je ekonomski analitičar Damir Novotny.

"Na početku smo kraja razvoja multilateralnih ekonomskih odnosa" 

Klaus Schwab, osnivač gospodarskog foruma u Davosu, bio je optuživan da je od svojih zaposlenika tražio da ga kandidiraju za Nobelovu nagradu za mir. Novotny pak smatra da ljudi, nekako pred kraj svog životnog vijeka žele ostaviti trag. Govoreći o Trumpu rekao je da su njegove ideje još '80-ih godina prošlog stoljeća, dok je bio u punoj poduzetničkoj snazi, s jedne strane išle prema traženju krivaca izvan SAD-a.

- Kriv mu je bio Japan i optuživao ga je da pljačka SAD. Kasnije je bila kriva Kina. Uvijek imamo nekakav eksterni čimbenik koji smeta da se razviju kako oni to misle brže, bolje i efikasnije, kazao je Novotny.

Što se tiče ekonomskih odnosa, mi smo vjerojatno, ako ne na kraju onda na početku kraja razdoblja razvoja multilateralnih ekonomskih odnosa, pokušaja stvaranja nekih idealnih uvjeta, globalnih uvjeta, u okviru najprije općeg sporazuma o trgovini i carinama, pa kasnije Svjetske trgovinske organizacije. Globalizacija je, napomenuo je Novotny, naročito pomogla azijskim zemljama, a posebno Kini.

Američki predsjednik stiže s najvećom američkom delegacijom ikad viđenom na Svjetski gospodarski forum, uključujući državnog tajnika Marca Rubia, ministra financija, ministra trgovine i posebnog izaslanika Stevea Witkoffa.

"SAD je vidio da mu ne ide protiv neprijatelja, pa se okrenuo prijateljima"

Boris Podobnik, predsjednik Udruge Glas poduzetnika i profesor ekonomije na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa, rekao je da SAD želi zadržati dominaciju i prisutnost u svijetu.

- Volim reći da npr. u prašumi u biološkom svijetu nigdje ne postoji neki teritorij gdje skupa žive lav i tigar, zato što su jednostavno lav i tigar predatori iste razine i oni se ne trpe. Svi sukobi koje vidimo nastali su negdje oko 2017. godine kada je Kina prešla Ameriku u BDP-u u kupovnoj moći. Od tog trenutka nabijaju se carine prema čip tehnologijama i prema visokotehnološkoj industriji, prema Kini. Ali onda i Kina odgovara istom mjerom, dedolarizacijom i sl. Znači praktički na neki način ako želite ostati dominantna zemlja na svijetu vi na kraju morate vidjeti na šta ste spremni. I sama je Amerika vidjela da joj ne ide baš protiv neprijatelja pa je onda upravo krenula prema prijateljima. Ona bi sigurno htjela da Davos postoji i idućih godina, međutim vidjet ćemo na što je Europa spremna - je li se spremna odricati baš svega da bi na kraju bila saveznik SAD-u.

Uoči sastanka Svjetskog gospodarskog foruma više od 1300 političara, poslovnih ljudi i akademika upitano je o svojim najvećim strahovima za budućnost. Najčešći odgovor je bio geoekonomski sukob, borba velikih sila za ekonomsku dominaciju. Drugi najčešći odgovor je bio izravan rat između država, a istovremeno globalna vojna potrošnja porasla je 9,4%, što je najveći rast od završetka Hladnog rata.

Podobnik: Kada god ulazite u neke sankcije, morate biti spremni na žrtve 

- Problem s vojnom industrijom je taj što vojna industrija ima smisla ako vam stvarno netko prijeti ili ako već ulažete u vojnu industriju da tu tehnologiju, avione i sve ostalo, možete nekome prodati. Bilo bi stvarno strašno ako u Europi mislimo da ćemo ulagati u vojnu industriju da bismo ratovali recimo s nuklearnim silama. To bi stvarno bilo totalno suludo, ali ja se nadam da se ulaže zbog toga što se želimo bolje obraniti ili što na kraju te avione ili što već proizvodimo možemo prodati nekome u Aziji i Africi, rekao je Podobnik.

- Sigurno je da svi ćemo na kraju stradati zbog toga što u svakom, ne samo u vrućem ratu, nego i u ekonomskom ratu - svi stradaju. Kad god ulazite u neke sankcije, ekonomske sankcije, morate biti spremni na žrtve. Osnovno je pravilo da na kraju pobjeđuje onaj koji je imao najmanje žrtava. Tako da i mi npr. moramo razmišljati da svijet ide u smjeru nekog ekonomskog rata, u smjeru toga da više neće biti globalizacija kao prije, nego će možda biti manji oblik globalizacije. Možda će postojati neki blokovi, dodao je.

Napominje kako je problem što je zapravo cijeli svijet međuzavisan. Amerika bi, kaže, vrlo rado potpuno ukinula uvoz iz Kine kad bi, na primjer, robu koju kupuje iz Kine mogla nadomjestiti s robom iz neke druge zemlje, ali to jednostavno ne ide.

- Dodatni je problem što SAD želi imati ekonomski rat s Kinom, a u isto vrijeme i ekonomski rat sa svojim saveznikom, rekao je Podobnik i tvrdi da je osnovno pitanje kad se ulazi u sukob s nekim - tko je spreman na veće žrtve, tko je stvarno izdržljiviji i tko tu stvarno na kraju može pobijediti. 

Budućnost svijeta: Labave političke, a snažne ekonomske zajednice?

Model "sukoba sa svima" pripada 18. i 19. stoljeću. Veliki imperiji su u 20. stoljeću nestali, tvrdi Novotny. Europa je prošla te faze društvenog razvoja, mali narodi su se emancipirali. Možda je to budućnost svijeta - labave političke zajednice, ali snažne ekonomske zajednice.

- Možemo samo zamisliti kako bi izgledao raspad Kine, gdje postoji stotinjak nacija koje se međusobno uopće ne razumiju, niti kulturološki, niti jezično. Osamdeset posto ljudi ne zna pročitati 20.000 znakova. Europa je prošla "renesansu", Drugi svjetski rat, unutrašnje sukobe. Europa u ovom trenutku, moj je dojam, kulturno i ekonomski je iznimno snažna regija, druga najbogatija regija svijeta. Međutim, mi gledamo kroz prizmu snažnih vođa, pa čekamo da netko u Europi dođe i da udari šakom u stol i kaže Trumpu u lice: "Kume moj, ti si lud", rekao je Novotny. Tako nešto, dodao je, neće se dogoditi, Europa nema takav stil.

"Svi će prijetiti jedni drugima, ali nitko ne ćeli totalnu kataklizmu"

Boris Podobnik dijeli optimizam poput Novotnyja. Svi govore, kazao je, o nekom nuklearnom sukobu. Do toga neće doći jer niko ne želi baš totalnu kataklizmu. Svi će nešto pokušavati prijetiti jedni drugima, ali na kraju će vidjeti da od tih prijetnji nema ništa, pa će morati sjesti i početi se dogovarati.

Često se čuje, kaže Novotny, da se Europa ne može dogovoriti ni oko čega. No on u tome vidi dodatnu snagu, da se pronađe konsenzus.

Amerikanci jednostavno računaju da ako nabijaju sankcije drugima, da će na kraju oni proći bolje. Ali je sigurno da na primjer kada nametneš neke sankcije, da ti u principu utječeš i na inflaciju.

- Ono što npr. Trump želi sa sankcijama je da želi da određena industrija iz Europe prijeđe u Ameriku i da onda dođe do zapošljavanja Amerikanaca, kazao je.

"I da potpuno nestane trgovina između RH i SAD, neće to imati utjecaja na ekonomiju RH"  

Očekuje da će učinci podizanja carinskih barijera na Europu biti umjereni. To znači, kaže, da će neki sektori morati pretrpjeti.

Hrvatska nije u prekoatlantskoj trgovinskoj igri jer su trgovinskim odnosi sa SAD-om relativno mali.

- Čak i da potpuno nestane trgovina između Hrvatske i SAD-a to neće imati značajnijeg utjecaja na hrvatsku ekonomiju, rekao je Novotny.

Cijelu emisiju možete pogledati ovdje: