Od krize do stabilizacije: Stanje hrvatskog mljekarstva danas

Hrvatsko mljekarstvo posljednjih je godina prošlo kroz snažne promjene, od pada broja proizvođača do stabilizacije proizvodnje. Pred sektorom su novi izazovi, ali i prilike koje donose strateški dokumenti i očekivanja do 2030. godine.

- Mljekarstvo je jedan od najzahtjevnijih sektora poljoprivrede. Traži 365 dana i noći prisutnost proizvođača i podložno je krizama poput tržišnih poremećaja, klimatskih promjena i globalnih gospodarskih kretanja, istaknuo je u Studiju 4 Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Sektor je posljednjih desetljeća bilježio pad broja proizvođača i proizvodnje, no u 2024. i 2025. došlo je do usporavanja tog trenda, a čak se bilježi i blagi porast proizvodnje.

– Primjerice, 2013. prosječno se sa poljoprivrednog gospodarstva otkupljivalo oko 40.000 litara mlijeka. Danas je taj broj porastao na 140.000 litara, što znači da su naši mljekari povećali produktivnost i proizvodnju. Posebno je važno da se rast bilježi i na razini obiteljskih gospodarstava, istaknuo je Tušek.

Smatra kako se sektor mljekarstva nalazi na prekretnici te da se postepeno vide prvi rezultati mjera provedenih u posljednjih nekoliko godina.

Razlozi smanjenja broja mljekara

Jedan od ključnih problema koji je doveo do smanjenja broja poljoprivrednika koji se bave mljekarstvom su ekonomski i demografski izazovi.

– Prije 20 ili 30 godina proizvodnja mlijeka često je bila dodatna djelatnost na obiteljskom gospodarstvu. Viškovi mlijeka s nekoliko krava prodavali su se otkupljivačima i industriji, a radna snaga je bila dostupna unutar obitelji, pojašnjava Tušek.

Danas, ističe, poljoprivrednici mogu ostvariti prihod s manje rada i manje stresa, pa se mnogi preusmjeravaju na druge poljoprivredne grane.

Posebno je problem isplativost malih farmi: gospodarstva s pet ili deset krava zahtijevaju 365-dnevnu posvećenost, što često nije ekonomski održivo.

– Još jedan značajan izazov je pitanje nasljednika. Mlijekarstvo je investicija koja se gradi generacijama, ali mnogi mladi poljoprivrednici prelaze na druge proizvodnje ili potpuno napuštaju poljoprivredu, dodaje Tušek.

Uz to, sektor je podložan tržnim poremećajima, padovima cijena i rastu troškova proizvodnje. Poremećaji izazvani pandemijom COVID-19 i ratom u Ukrajini posebno su utjecali na troškove energenata, gnojiva i drugih inputa potrebnih za stabilnu i kvalitetnu proizvodnju mlijeka.

Konkurentnost naših proizvođača

Kada govorimo o konkurentnosti, naši poljoprivredni proizvođači još uvijek nisu dovoljno snažni da bi se mogli uspješno natjecati sa svojim kolegama iz susjednih zemalja ili drugih država Europske unije, istaknuo je Tušek.

– Razlozi su višestruki, a jedan od ključnih je struktura naših poljoprivrednih gospodarstava. U sektoru mljekarstva, više od polovice mliječnih krava nalazi se u malim stadima, što znači nižu proizvodnju po gospodarstvu, ali i po samoj proizvodnoj jedinici – po kravi, objašnjava.

S druge strane, oko 20 posto najvećih proizvođača proizvodi tri četvrtine ukupnog mlijeka u Hrvatskoj, što pokazuje značajan disbalans unutar sektora.

– Kada govorimo o produktivnosti, koja snažno utječe na konkurentnost, još uvijek smo daleko ispod europskog prosjeka. Na modernim farmama u EU danas po kravi proizvode 11 do 12 tisuća litara mlijeka, dok smo mi na oko 6 do 7 tisuća, ističe Tušek.

Prema njegovim riječima, postoji ogroman prostor za napredak, posebno u područjima prehrane, higijene, genetike te edukacije i obrazovanja poljoprivrednika. Upravo ulaganja u nove tehnologije i inovativne tehnike mogu hrvatskim mljekarima omogućiti veći rast proizvodnje i konkurentnosti na tržištu.

Osvrnuo se i na Mercosur sporazum.

- Taj sporazum ne obuhvaća dio koji se odnosi na mlijeko, on se jednim dijelom odnosi na goveđe meso. Taj sporazum treba gledati kao nekakvu priliku, jer određeni dio roba koje su i važne u proizvodnji mesa mogli bi se pojaviti na tržištu po nešto nižim cijenama nego što je to danas, rekao je.

Dodao je kako je to prilika za izvoz i proizvođače, odnosno one koji su u lancu vrijednosti, da mogu dobiti i povoljnije određene proizvode.

- Međutim, moramo biti svjesni da svi ti proizvodi koji će biti u slobodnoj trgovini su na razini kvota i postavljene su kvote na način da ne bi smjele poremetiti tržište na EU-u. Osim toga, ovo je prvi sporazum koji je snažno reguliran i u bilo kojem trenutku Europska komisija ili zemlja članica će moći potegnuti određene mehanizme zaštite kako ne bi došlo do poremećaja na tržištu i eventualno ugrozile bilo koji od sektora koji su nam važni, rekao je Tušek.

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku!