Primorac: Kontinuirano radimo da se poboljša standard građana

Vlada je predstavila državni proračun za 2025. godinu. Ukupni prihodi planiraju se u iznosu od 33 milijarde eura, što je, u odnosu na 2024. rast za 8,6 posto. Rashodi bi trebali iznositi 37 milijardi eura, što je rast od 10,2 posto. Premijer Andrej Plenković rekao je da je proračun u prvom redu usmjeren na građane te da ima socijalnu, razvojnu i održivu komponentu.

To je potvrdio i ministar financija Marko Primorac u emisiji Otvoreno rekavši kako kontinuirano rade da se poboljša standard građana.

- Ambicija vlade premijera Andreja Plenkovića od 2016. do danas, kada govorimo o proračunu, je voditi proračunsku politiku koja će osigurati snažan gospodarski rast, a istovremeno osigurati i dovoljno prostora za mjere socijalne politike i svi rezultati koje smo ostvarili do sada u tom kontekstu bili su uspješni, rekao je, te istaknuo: 

- Gospodarski rast u ostalim državama, članicama EU-a i Eurozone bit će na razini 0,8 posto do 1 posto. Hrvatska raste četiri puta brže od europskog prosjeka i u tom smislu ostvarujemo sjajne rezultate. U smislu makroekonomskih pokazatelja, nastojimo i u smislu inflatornih pritisaka, činiti ono što je u našoj moći, kako bi situaciju nekakvih nepoželjnih učinaka kojima rezultiraju inflatorni pritisci, za naše građane učinili što prihvatljivijom. Proteklih godina snažno smo reagirali u kontekstu različitih paketa mjera. Sada polako za njima prestaje potreba, inflacija postupno popušta, međutim i dalje ćemo nastaviti pratiti situaciju i truditi se i kroz proračunske politike biti maksimalno konstruktivni, istaknuo je.

Rekao je i kako očekuju snažan rast plaća u idućoj godini, te da se razgovara o uvođenju godišnjeg dodatka za umirovljenike. 

- Ministar Piletić razgovara sa socijalnim partnerima i umirovljenicima o uvođenju godišnjega dodatka. Mirovine se u Hrvatskoj indeksiraju po švicarskoj formuli. Doći će do izmjene te formule u smislu indeksacije koja će ovisiti i dalje o inflatornim pritiscima i rastu prosječne plaće, ali će omjer biti 85-15, ne više 30-70. Isto tako u smislu bonifikacije mirovina i nekih drugih mjera činit ćemo značajnije iskorake, rekao je, te naglasio kako nastoje u okolnostima u kojima se nalazimo činiti ono što je potrebno i što se od njih, kao odgovorne vlade, očekuje.

Boris Lalovac, SDP kaže kako se proračun uglavnom usmjerava na osobnu potrošnju, građevinu i nabavu vojne opreme.

Ističe da ga zabrinjavaju najave iz SAD-a o uvođenju carina i zatvaranje tvornica u Njemačkoj. 

- Hrvatska ekonomija je ozbiljno naslonjena na zapadna europska tržišta, tako da će to sigurno utjecati, ne u tolikoj mjeri, ali će biti određenih naznaka, hoćemo li morati mijenjati smjer. Dokle je sve ovako funkcioniralo, dok nije bilo protekcionističkih mjera, a ne znamo što će biti za dva, tri, četiri ili pet mjeseci. Nemojmo zaboraviti da se u nekoliko mjeseci može promijeniti i geopolitika i ekonomski modeli, koji Hrvatsku neće odmah pogoditi, ali će sigurno biti izazovni u narednim vremenima, ukoliko se dogode značajnije promjene, rekao je. 

Osvrnuo se i na najavu povećanja plaća.

- Povećanje će biti manje nego što je bilo ove godine. U ove dvije, tri godine kada je bila visoka inflacija, vlada je značajno povećala javnom sektoru, privatni je to pratio koliko je mogao, međutim, očekivanja građana su povećanje plaća od desetak posto, istaknuo je, te dodao: 

- Sada će se morati povećati plaće i iz produktivnosti rada, a ne samo zato što se temeljio na određenim inflatornim ili nedostatku radne snage. To su sad ozbiljni izazovi za hrvatsku ekonomiju.

Vesna Vučemilović, nezavisna rekla je kako je proračun dobrim dijelom zadan kroz naše strateške ciljeve i vezan za europska sredstva, i za sredstva iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost.

- Ako gledamo proteklo razdoblje, mi smo prošli dvije vrlo ozbiljne krize, tu mislim na onu COVID krizu i energetsku krizu koja je nastala nakon invazije Ruske federacije na Ukrajinu. Relativno brzo mi smo taj makroekonomski okvir ustabilili i fiskalno to izgleda jako dobro. Zadovoljavaju se svi uvjeti iz Maastrichta, a upravo je to preduvjet da bi se moglo napraviti proračun koji će biti socijalno osjetljiv, održiv i razvojan, rekla je, te dodala kako i u ovom proračunu ima 900 milijuna eura za one najranjivije skupine u društvu.

- Znači 100 milijuna eura, ove godine je to bilo 82, za fiskalnu održivost vrtića, kako bi se izjednačila usluga u cijeloj državi, u svim općinama, gradovima i dalje besplatni školski obrok, besplatne knjige za djecu. Velike investicije upravo u školstvo - cjelodnevna nastava. Kada se pogledaju te brojke, to je izuzetno na visokim razinama. Ali ono što je izuzetno važno za ovu zelenu tranziciju je ulaganje u elektroenergetsku mrežu, i to gotovo 200 milijuna iduće godine. To su ozbiljne brojke, bez kojih se neće napraviti ni porast produktivnosti, ni sve ovo što moramo ispuniti kako bi mogli i dalje povlačiti ovom dinamikom sredstva, a Hrvatska je, kada je riječ o povlačenju sredstava iz Nacionalnog plana otpornosti, među najboljim članicama Europske unije, istaknula je Vučemilović. 

- Nama će nama i dalje ta sredstva biti na raspolaganju, možda ne na ovoj razini, ali o nama ovisi koliko ćemo sredstava povući, koliko ćemo imati kvalitetnih projekata i koliko ćemo parametara koji se od nas traže zadovoljiti, rekla je.

Damir Bakić, Možemo! rekao je kako se u proračunu za 2025. predviđa rast doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje za oko 10 posto, što sugerira rast mase bruto plaća za 10 posto.

- Ono što meni u toj aritmetici na prvu ne štima je indeksacija mirovina. Koliko sam vidio, za mirovine se u višoj godini predviđa izdvojiti 8,85 milijardi eura, što je po prilici 7 posto više nego ove godine, što po prilici znači indeksaciju otprilike 2 puta po 3,4 posto. Ako zamislimo da će bruto plaća rasti možda 8 posto, možda 9 posto, možda 10 posto, ako se držimo projicirane stope inflacije od 2,7 posto u vladinim dokumentima, 3,4 posto u projekcijama HNB-a i ako se referiramo na ovu švicarsku formulu u kojoj sad još više, 85 posto udjela slijedi onu višu stopu, onda iz svega proizlazi da bi mirovine trebalo indeksirati po većim stopama nego što ova ad-hoc računica pokazuje, rekao je. 

Odgovorio je ministar Primorac.

- Prema našim projekcijama u 2025. očekuje se rast plaća od oko 8 posto, nešto malo više, a prosječna inflacija na godišnjoj razini 2,7 posto. Uzevši u obzir te parametre i potrebu indeksacije, onda možete doći i do svih onih željenih iznosa. Naš odjel za makroekonomske analize, odnosno Zavod ministarstva financija, činio je te projekcije i ugrađivao u proračun. Do sada su relativno točno pogađali što se događa u sljedećim godinama prilikom predlaganja proračuna za određenu godinu. Tako da očekujemo da će se te brojke kretati upravo oko tih iznosa, rekao je te se osvrnuo na indeksaciju mirovina: 

- Ne utječe samo indeksacija mirovina na mirovina, utječe i broj umirovljenika, kada govorimo općenito o izdvajanju. Više je tu parametara, ali mislim da možemo s relativnom pouzdanošću reći da su te brojke one koje će se i realizirati u sljedećoj godini, rekao je.

Na pitanje voditelja postoji li strah od krize zbog Amerike, Primorac je rekao da ne postoji. 

- Mi smo kroz sve ove krize prolazili relativno uspješno. Nismo se suočavali samo s COVID pandemijom, suočavali smo se s posljedicama razornih potresa na području Zagreba, Zagrebačke županije i Banovine. Imali smo potrebu snažnih investicija u obnovu nakon potresa. Imali smo situaciju i povećanih cijena energenata, uslijed ruske invazije na Ukrajinu. Imali smo i nekoliko drugih elementarnih nepogoda i drugih posljedica s kojima smo se suočavali i relativno smo uspješno prolazili kroz sve te nedaće. Stopa rasta je prilično stabilna. Očekujemo u sljedećoj godini rast od 3,2%. Očekujemo, doduše, i usporavanje stope rasta u narednom razdoblju, dakle, od 2026. i u 2027. ali bi taj rast i dalje trebao biti višestruko veći od prosjeka Europske unije, istaknuo je. 

Dodao je i kako prate situaciju kod najvećih vanjsko-trgovinskih partnera.

- Situacija u Njemačkoj nije baš zahvalna, stope rasta prilično su niske, pa i u drugim državama o kojima u velikoj mjeri ovisi naše gospodarstvo. Ako se tamo stope rasta smanjuju, ako dolazi do smanjenja potražnje, onda dolazi i do smanjenja potražnja za našim izvoznim proizvodima, rekao je ministar te naglasio kako u narednom razdoblju Republika Hrvatska mora činiti dodatne napore za značajnije iskorake u smjeru jačanja izvoza, produktivnosti, kreiranja bolje plaćenih radnih mjesta i proizvodnje proizvoda veće dodane vrijednosti.

- Kažu da kada Njemačka, njemačko gospodarstvo kihne, onda cijela Europska unija ima problema, ali naš robni izvoz se pokazao kao vrlo vitalan i izdržljiv na sve te izazove u okruženju i bilježi rast u prvih devet mjeseci, sada je na 17,5 milijardi eura. Znači, unatoč problemima koje ima njemačko gospodarstvo, koji su evidentni, naši robni izvoznici pronalaze načine kroz diversifikaciju tržišta na kojima prodaju svoje proizvode da zadrže te stope rasta, istaknula je Vučemilović, te dodala kako se ne bi trebali bojati za naše gospodarstvo.

- Ako svi ekonomski analitičari, ne samo u Hrvatskoj nego i u nekim relevantnim svjetskim institucijama govore da Hrvatska uistinu što se tiče gospodarstva dobro stoji, onda bi to nekada trebali i prihvatiti, a ne stalno tražiti nekakvu krizu i pričati o nekakvoj krizi kad ona de facto ne postoji, rekla je.