Pad uvoza umjetnog gnojiva u EU prijeti poljoprivrednoj proizvodnji

Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) zabrinuta je zbog krize na tržištu umjetnog gnojiva u EU-u, strahujući da bi se mogla preliti na domaće tržište kroz nestašice i veliki rast cijena.

HPK prenosi podatke Europske komisije o oštrom padu uvoza umjetnih gnojiva u EU, nakon stupanja na snagu Mehanizma za prilagodbu ugljičnih granica (CBAM). Tako je, kako navodi, u siječnju ove godine EU uvezao 179 877 tona dušičnih gnojiva, u usporedbi s 1 183 728 tona prije godinu dana.

- Uvoz je pao na manje od 16 posto svoje uobičajene razine, što je surova stvarnost koja sada kuca na vrata EU-a, upozorava HPK.

Tvrdi da su poljoprivrednici i organizacije poljoprivrednih zadruga upozoravale EU da bi bez tehničkih zaštitnih mjera i tržišne spremnosti, provedba CBAM-a na gnojiva poremetila lanac opskrbe i povećala troškove za europske poljoprivrednike.

CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism) je mehanizam Europske unije za prilagodbu ugljika na granicama, uveden radi smanjenja emisija stakleničkih plinova u međunarodnoj trgovini. Primjenjuje se na uvoz robe s visokim emisijama (željezo, čelik, cement, aluminij, gnojiva, vodik, električna energija) iz zemalja izvan EU-a, izjednačavajući troškove ugljika između uvoznih i EU-ovih proizvoda. Od 1. siječnja 2026. mehanizam postaje potpuno operativan, a uvoznici moraju imati status ovlaštenog CBAM deklaranta i plaćati certifikate.

Europsko udruženje poljoprivrednika Copa-Cogeca više je puta pozivalo na pragmatičan i odgovoran pristup. Tako su među ključnim zahtjevima iznesenim na prosvjedima u prosincu i siječnju bili odgoda provedbe CBAM-a za gnojiva, dok tehnički uvjeti ne osiguraju predvidljivost cijena pri uvozu i izbjegavanje poremećaja u opskrbi u cijelom lancu, te uvođenje dugoročnih mjera za nadoknadu troškova povezanih s CBAM-om za poljoprivrednike.

- Kad uvoz padne više od 80 posto i kada cijene nastave rasti, a dostupnost postane neizvjesna, to više nije teoretska briga, već ozbiljan rizik za poljoprivrednu proizvodnju i sigurnost hrane u EU-u, istaknuli su iz HPK navodeći kako je i razina zaliha također zabrinjavajuća.

U prosjeku, trenutačne zalihe pokrivaju samo oko 45 do 50 posto potreba poljoprivrednika za gnojivom za ovogodišnju sjetbu, sa znatno nižim razinama u određenim državama članicama poput Italije i Irske. Ta situacija ne uzima u obzir pripreme za 2027. i naglašava rastuću ranjivost proizvodnje hrane u EU-u.

Stoga Copa-Cogeca poziva na hitnu suspenziju CBAM-a za gnojiva kako bi se spriječili daljnji poremećaji i zaštitila europska poljoprivreda. Nužne su, smatra, i strukturne mjere kako bi se osigurala dugoročna dostupnost i pristupačnost gnojiva unutar EU-a.

Jedno od rješenja koje se predlaže su nove mjere koje bi ubrzale uvođenje malih i srednjih bioplinskih postrojenja diljem Europe, s posebnim naglaskom na male i regionalne potrebe. Proširenje tih postrojenja ponajprije namijenjenih proizvodnji biometana i digestata pomoglo bi poljoprivrednicima da izgrade održiviji lanac vrijednosti u EU-u i smanje ovisnost o uvozu plina, ali i gnojiva, navodi se u priopćenju HPK.