14:37 / 28.10.2021.

Autor: V.G./Hina/HRT

Plenković: Rast ove godine 9 posto, proračun za 2022. 164,5 mlrd. kuna

Andrej Plenković

Andrej Plenković

Foto: Davorin Visnjic/Dubravka Petric / PIXSELL

Vlada ovogodišnji gospodarski rast projicira na devet posto, a prihode proračuna za 2022. godinu na 164,5 milijardi kuna, rekao je u četvrtak u uvodu Vladine sjednice premijer Andrej Plenković.

- Prema makroekonomskim pokazateljima za domaće gospodarstvo i međunarodno okruženje, kao i prevladavajućim očekivanjima, u 2021. godini predviđen je realni rast BDP-a od 9%, čime je već ove godine premašena razina realnog BDP-a iz 2019. godine, rekao je Plenković.

Po njegovim riječima, rebalansom državnog proračuna za 2021. godini ukupni prihodi povećavaju se za 3,3 milijardi kuna i ukupno iznose 153,6 milijarde kuna, a ukupni rashodi povećavaju se za 6 milijardi kuna odnosno planirani su u iznosu od 173,3 milijarde kuna.

Očekuje se da će državni proračun zabilježiti manjak (deficit) u iznosu od 19,7 milijarde kuna ili 4,7% BDP-a. Opća država prema ESA 2010 metodologiji imat će manjak u iznosu od 18,9 milijardi kuna ili 4,5% BDP-a, rekao je premijer.

Temeljem kretanja fiskalnog salda proračuna opće države očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2021. zabilježiti smanjenje od 4,2 postotna boda u odnosu godinu ranije te će iznositi 83,1% BDP-a.

Ukupni prihodi državnog proračuna za 2022. projicirani su u iznosu od 164,5 milijardi kuna, istaknuo je.

Vlada očekuje nastavak snažnog rasta gospodarske aktivnosti po stopama od 4,4% u 2022., zatim 3,7% u 2023. te 3,1% u 2024. godini.

Manjak općeg proračuna za 2022. prema metodologiji ESA 2010 očekuje se u iznosu od 2,6% BDP-a u 2022. godini. U 2023. ponovno se predviđa manjak od 2,4% BDP-a, dok će manjak u 2023. iznositi 1,9% BDP-a.

Nakon jednokratnog snažnog rasta javnog duga u 2020. godini na 87,3% BDP-a, u skladu s kretanjem salda proračuna opće države očekuje se i znatno smanjenje udjela javnog duga u BDP-u na 83,1% BDP-a u 2021. godini, odnosno na 80,7% BDP-a u 2022., 78,0% BDP-a u 2023. godini te 75,3% BDP-a u 2024 godini.

Ovakva kretanja ukazuju da će RH u promatranom razdoblju ispuniti fiskalne kriterije konvergencije čime se stvaraju preduvjeti za ulazak u europodručje, rekao je Plenković.

- Prije izbijanja krize, politike Vlade bile su usmjerene na postizanje makroekonomske stabilnosti kroz stvaranje temelja za održiv gospodarski rast te stabilizaciju javnih financija. Takvo vođenje ekonomske politike prepoznato je i od strane međunarodnih financijskih institucija i rejting agencija koje su podigle, a potom i zadržale kreditni rejting RH na razini investicijskog, unatoč negativnim posljedicama pandemije, rekao je Plenković.

Istaknuo je da je sve to omogućilo Hrvatskoj fiskalni prostor za reakciju u krizi, a da projicirane stope rasta za ovu i iduće godine svjedoće o snazi i žilavosti hrvatskog gospodarstva. 

Proračun u 2022. sa 164,5 mlrd kuna prihoda 

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić u četvrtak je na sjednici Vlade predstavio prijedlog proračuna za 2022., kojim se predviđaju prihodi od 164,5 milijardi kuna i rashodi od 173,8 milijardi kuna te deficit proračuna opće države od 12 milijardi ili 2,6 posto BDP-a.

Nakon rasta BDP-a za projiciranih devet posto u ovoj godini, pri izradi proračuna za iduću godinu Vlada je projicirala gospodarski rast od 4,4 posto u 2022., zatim od 3,7 posto u 2023. te za 3,1 posto u 2024. godini.

Po sastavnicama BDP-a, iduće godine Vlada projicira rast osobne potrošnje od 3,2 posto, državne potrošnje za 2,1 posto, bruto investicija u fiksni kapital za 12,1 posto te rast izvoza roba i usluga za 10,7 posto. Istodobno, po istoj stopi očekuje i rast uvoza roba i usluga.

Prihodi i rashodi


Ukupni prihodi državnog proračuna u 2022. planirani su u iznosu od 164,5 milijardi kuna, što je 7,1 posto više u odnosu na novi plan za 2021., odnosno rebalansirani proračun za ovu godinu.

Pritom bi prihodi od poreza iduće godine trebali dosegnuti 87,9 milijardi kuna ili 6,9 posto više nego u ovoj godini, a od doprinosa 26,04 milijarde kuna ili 5 posto više. Na stavci "pomoći" očekuje se rast za 34 posto, na 32,4 milijardi kuna.

Ukupni rashodi financirani iz svih izvora financiranja planirani su u 2022. godini u iznosu od 173,8 milijardi kuna, što je povećanje u odnosu na novi plan 2021. godine u iznosu od 500 milijuna kuna.

Proračunski deficit opće države prema ESA 2010 metodologiji iduće godine dosegnut će 12 milijardi kuna ili 2,6 posto BDP-a, nakon ovogodišnjih 18,9 milijardi kuna ili 4,5 posto. U iduće dvije godine planira se daljnje smanjivanje proračunskog deficita opće države na 2,4 odnosno 1,9 posto.

Najveće povećanje rashoda koji se financiraju iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države u idućoj godini u odnosu na ovogodišnji rebalans iznosi 1,08 milijardi kuna, i to za rashode vezane uz potres. Slijede rashodi za sustav socijalne skrbi s povećanjem od 836 milijuna kuna, što, kako je objasnio ministar Marić, uključuje Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstvo hrvatskih branitelja, Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Planirani rashodi za mirovine i mirovinski sustav rastu za 744 milijuna kuna, na 44,4 milijarde kuna. Ministar Marić rekao je da za iduću godinu nije planiran covid dodatak umirovljenicima te iznio da su ukupni dosadašnji proračunski troškovi za borbu protiv pandemije veći od 40 milijardi kuna.

Za doprinos proračunu EU-a planira se 4,6 milijardi kuna, potom 514 milijuna kuna za sanaciju dugova bolnica, sufinanciranje EU projekata 2,7 milijardi kuna itd. Za dobrovoljno spajanje jedinica lokalne samouprave predviđeno je 100 milijuna kuna.

Ukupno zaduženje 30,2 milijarde kuna

Za iduću godinu plan ukupnih zaduženja je 40,2 milijarde kuna. Pritom u veljači na naplatu stiže domaća dospijeća od tri milijarde kuna i 500 milijuna eura, u svibnju 1,25 milijardi eura na međunarodnom tržištu i oko milijardu eura u srpnju na domaćem tržištu.

Jamstvena zaliha je 300, a proračunska zaliha 100 milijuna kuna.

Javni dug u 2021. na 80,7 posto BDP-a, na godinu

Osvrnuvši se na kretanje krivulje javnog duga kao udjela u BDP-u, Marić je istaknuo da je u prošlom mandatu Vlade taj udjel smanjen za 12 postotnih bodova BDP-a te da bi, da nije bilo pandemije, najkasnije 2023. godine bio ispod 60 posto BDP-a, što traže odredbe Pakta o stabilnosti i rastu.

Za 2022. godinu Vlada projicira udjel javnog duga u BDP-u od 80,7 posto, što bi bilo 2,4 postotna boda manje od ovogodišnjih projiciranih 83,1 posto. U 2023. se planira daljnje smanjenje omjera javnog duga i BDP-a na 78 posto, a 2024. godine na 75,3 posto BDP-a.

- Ta putanja je nešto s čime idemo pred domaću i inozemnu investicijsku javnost, rekao je Marić na sjednici Vlade.

Saborska rasprava o prijedlogu proračuna za 2022. godinu planirana je za početak prosinca.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!