Primorac: Sumnjam da će Hrvatska imati porez na ekstraprofit banaka

Ministar financija Marko Primorac poručio je da se ESB-ova politika suzbijanja inflacije putem povećavanja kamatnih stopa u Hrvatskoj baš i nije prenijela na kamatne stope na kredite, zbog čega je i inflacija nešto viša, pa za smanjenje velike likvidnosti na financijskom tržištu zagovara povećanje stope obvezne pričuve banaka.

Primorac je to rekao u srijedu na marginama 45. konferencije Europske skupine za javnu upravu - EGPA, gdje su ga novinari između ostalog pitali hoće li se porez na ekstra dobit prenijeti i na ovu godinu.

- Bit ćete upoznati s cjelokupnim paketom mjera sljedeći tjedan. Znate da je naš stav kako je i zbog političke korektnosti i dobrog funkcioniranja javne administracije prvo dobro iskomunicirati to s predstavnicima vladajuće većine, koalicijskim partnerima, predstavnicima vladajuće stranke, nakon toga na sjednici Vlade i medijima, rekao je Primorac.

Ministar je rekao kako se u ovom trenutku ne razmišlja o uvođenju poreza na ekstraprofit banaka.

- Sumnjam da će Hrvatska imati porez na ekstraprofit banaka. U ovom trenutku mogu reći kako ne razgovaramo o selektivnim porezima te vrste, ali razgovaramo s bankama, s predstavnicima koji mogu razumjeti situaciju u kojoj se nalazimo, razgovaramo o određenim rješenjima kako bi ublažili sve odluke monetarne politike koje za nas u ovom trenutku nisu optimalne, rekao je Primorac.

Borba protiv inflacije

- Ova situacija je kompleksna, od srpnja 2022. je pojašnjavam. Mi smo suočeni s inflatornim pritiscima koji se mogu obuzdavati mjerama monetarne politike, podizanjem kamatnih stopa. Zbog čega? Inflaciju generira veća potrošnja, veća potražnja i veća kupovna moć građana i njihova spremnost da prihvate određene cijene koje se povećavaju. Sasvim je jasno zašto je zaoštravanje monetarne politike i podizanje kamatnih stopa učinkovito u borbi protiv inflacije. Monetarna politika ima dvije opcije za micanje tog viška, likvidnosti - jedna opcija je povećanje kamatnih stopa kako bi ti krediti bili građanima skuplji pa bi uzimali što manje kredita, a druga opcija je povećanje stope obvezne pričuve koja je u Hrvatskoj nakon ulaska u eurozonu smanjena s 9 na 1 posto i time je stvorena dodatna likvidnost.

- Naš je stav da bi monetarne politike na razini eurozone trebale biti dominantnije fokusirane na neke druge instrumente - primjerice povećanje stope obvezne pričuve, odnosno onog dijela koji banke deponiraju u Središnjoj banci, ali ne dobivaju nikakvu naknadu za to. Europska središnja banka ne odlučuje ići u tom smjeru, već kontinuirano povećava kamatne stope, što je također legitimno u borbi protiv inflacije. Ta politika je učinkovita samo ako se te kamatne stope prenesu i na kamatne stope na kredite, što u Hrvatskoj nije slučaj.

- Ako smo se odlučili na borbu protiv inflacije podizanjem kamatnih stopa ESB-a onda se to mora naravno preliti i na kredite. Ukoliko se to ne prelije na kredite (...) naravno da ta politika nije učinkovita. S obzirom da su te kamatne stope u Hrvatskoj još uvijek niže no u članicama eurozone, zbog toga je, između ostalog, i kod nas inflacija nešto viša, pojasnio je Primorac, koji je kao dodatne razloge više inflacije naveo i turističku potražnju i porast cijena energenata.

Primorac je rekao i da je fiskalna politika, kako bi "sterilizirala dio likvidnosti s tržišta", razvijala sustav "narodne" obveznice, a sada i "narodnih" trezorskih zapisa, te na taj način pokušala i motivirati podizanje kamatnih stopa na štednju, kako bi to posljedično, ali ne i prekomjerno, utjecalo na rast aktivnih kamatnih stopa. Pritom, ministar financija je istaknuo da bi poželjan i pravi učinak bio da se povećavaju kamatne stope na nove kredite, a ne na postojeće.

ESB treba uzimati u obzir posljedice svojih politika na sve članice eurozone

Po njegovom mišljenju, ESB bi, kada razmatra mjere monetarne politike, trebala uzimati u obzir sve posljedice svojih politika na sve članice eurozone.

- Ukoliko je primjena jednog instrumenta štetna za neke članice eurozone ili nedovoljno korisna, a postoje drugi instrumenti, čija primjena ne bi nanijela štetu drugim članicama nego bi bila jednako učinkovita, onda je tu jasno da treba priotizirati između primjene određenih instrumenata, izjavio je Primorac.

Rekao je i da se nada da "naši predstavnici" u ESB-u također zastupaju te stavove, iako oni tamo ne zastupaju izravno države iz kojih dolaze. No, ocijenio je Primorac, "nije bez vraga" sustav postavljen na taj način da iz svake države dolazi netko. Podsjetimo, guverner HNB-a Boris Vujčić je član Upravnog vijeća ESB-a.

Ukidanje prireza

Ministar je komentirao ukidanje prireza.

- Vidite kako se narativ pojedinih gradonačelnika mijenja i najave da će ako se ovaj paket donese morati povećati cijene svih komunalnih usluga, pri čemu sam ja upozoravao da se tako nešto neće dogoditi, se ne obistinjuju. Vjerujem da će dobar dio gradonačelnika smanjiti porezno opterećenje.

Zagreb najavljuje suprotno, a Primorac ističe kako će to treba javnosti protumačiti gradonačelnik Tomašević.

- Znamo kakva je slika, kakvi su učinci izmjena. Nitko ne bi trebao imati probleme, a trebao bi imati dovoljno prostora da izrazi svoje preferencije i pokaže lokalnu autonomiju i da u okvirima u kojima je to moguće - napravi porezno opterećenje.

- Mi ćemo u kontekstu poreza na dohodak od imovine i kapitala povećati inicijalne stope upravo zbog ukidanja prireza kako oni koji ostvaruju dohotke iz ovih izvora ne bi bili u boljoj poziciji nego prije poreznih izmjena. Nećemo to činiti tako da damo poreznu autonomiju jedinicama lokalne samouprave, jer nema smisla da netko utvrđuje stopu koja bi bila između 10 i 11 posto, ali ćemo povećati te stope tako da oni koji ostvaruju dohotke iz ovih izvora ne bi bili porezno povlašteni, zaključio je Primorac.

Upitan za APN-ov kredit koji je uzeo ministar obrane Mario Banožić, Primorac je rekao da to njegov kolega sam treba pojasniti te da on nije pratio slučaj.

- Ne znam detalje i nemam vremena pratiti što koji kolega radi, kratko je poručio.

Primorac o neradnim nedjeljama: Kupnja se raspoređuje na ostale dane

Osvrćući se na činjenicu da je broj fiskaliziranih računa u kolovozu ove godine u odnosu na isti mjesec 2019. ostao gotovo isti, dok im je vrijednost skočila za oko 20 posto, Primorac je rekao da je to dobrim dijelom zbog inflacije, no dijelom i zbog navika potrošača, koji zbog rasta cijena u većoj mjeri kupuju planski, pa im je i pojedina nabavka u dućanu veća.

Kada je riječ o neradnim nedjeljama i manjem broju fiskaliziranih računa, Primorac je rekao da tu ne "vidi neke posebne posljedice".

- Kupuje se manje nedjeljom, kupuje se drugim danima i ne vidim tu nikakve posebne posljedice koje bi trebalo posebno komentirati, izjavio je Primorac.

Dakle, smatra da se kupnja raspoređuje na ostale dane. No, ukoliko se pokaže da se manje troši to bi bilo u kontekstu borbe protiv inflacije i dobro.

- Tako da ako to netko dokaže, super, izjavio je Primorac.