Primorac najavio paket poreznih izmjena i reformski zakon o plaćama

Ministar financija Marko Primorac najavio je paket poreznih izmjena koji bi na snagu trebao stupiti s prvim danom 2024., a koji bi između ostalog trebao rezultirati i rasterećenjima za najugroženije skupine građana.

Dodao je da je u tijeku i proces donošenja novog zakona o plaćama, kao i uredbi o plaćama u državnoj i javnoj službi, kojima će se definirati platni razredi i koeficijenti. Ustvrdio je kako je riječ o sveobuhvatnoj reformi, "kakva se dugo nije provodila u Hrvatskoj".

Odgovarajući na pitanja novinara nakon sjednice Vlade, Primorac je rekao da postoji plan za porezno rasterećenje, o kojem je govorio i u kontekstu lanjskog ostvarenog suficita konsolidirane opće države od 0,4 posto, pri čemu je središnja država bila u deficitu od 0,3 posto, no lokalna država u suficitu od 0,6 posto BDP-a.

Promjene i dorade pragova

Tako bi do rasterećenja dohotka trebalo doći za građane u svim dohodovnim razredima, u smislu "promjene i dorade pragova", s obzirom da trenutni iznosi preračunati iz kuna u eure, po fiksnom tečaju konverzije, nisu lako pamtljivi.

Također, Primorac je najavio da će biti predložene i izmjene u sustavu oporezivanja dohotka, također u smjeru rasterećenja, a ticalo bi se onih s niskim dohocima.

- S obzirom da povećanje osnovnog osobnog odbitka više ne bi pomagalo najugroženijim skupinama, već onima u srednjem i višem sloju, razmatraju se drugi mehanizmi dorade poreznog sustava, ali i određeni zahvati u sustavu doprinosa, posebice za mirovinsko osiguranje. Smatramo da bi na taj način mogli iznaći određena rješenja koja će pomoći i onim kategorijama građana kojima se do sada navodno nije moglo pomagati, kazao je Primorac.

Istaknuo je da je primarni cilj fiskalni prostor koji postoji na razini lokalnih jedinica iskoristiti za porezno rasterećenje. No, da ne bi ispalo da se porezni sustav rasterećuje nauštrb lokalnih jedinica, središnja država će predložiti određena rješenja u smjeru rasterećenja za one kojima se do sada kroz povećanje osnovnog osobnog odbitka nije uspjelo pomoći, napomenuo je Primorac.

'Novi zakon o plaćama, reforma kakva se dugo nije provodila'

Upitan o pritiscima iz javnog sektora za rastom plaća, Primorac je rekao da poboljšana makroekonomska situacija upućuje sve dionike koji se financiraju na bilo koji način iz državnog ili lokalnih proračuna, da pokušaju ostvariti povećanje svojih prava, što je legitimno i očekivano.

Vlada zapravo nema ništa protiv toga, kazao je Primorac, no i napomenuo da je u tijeku proces donošenja novog zakona o plaćama, kao i uredbi o plaćama u državnoj i javnoj službi, kojima će se definirati platni razredi i koeficijenti.

Ministar je ustvrdio kako je riječ o sveobuhvatnoj reformi, "kakva se dugo nije provodila u Hrvatskoj", dodajući da je trenutni sustav plaća toliko kompleksan da ga je teško adekvatno i analizirati. Cilj novog zakona je ujednačiti prava i osigurati da svi zaposlenici imaju jednaku plaću i naknadu za jednak rad, rekao je Primorac.

Zahtjevi za povećenjem da pričekaju novi zakon

- Naravno, nemam osobno ništa protiv zahtjeva, ali zahtjevi za povećanjem koeficijenata u pojedinim djelatnostima trenutno nam narušavaju taj koncept te ugrožavaju našu predanost donošenju ove reformske mjere, to jest zakona koji bi osigurao bolji i pravedniji sustav, poručio je.

Ujedno je zamolio sve one koji imaju legitimne zahtjeve za povećanjem plaća da pričekaju donošenje novog zakona, a sve skupine koje smatraju da njihove plaće nisu dobro definirane pozvao je da se priključe radnim skupinama ministarstava, kojima su na čelu ministri Marin Piletić za javne, a Ivan Malenica za državne službe.

Mirovinski fondovi kao investitori u Fortenovu?

Primorac je rekao da ga nije iznenadila jučerašnja najava Fortenove o traženju investitora za kupnju dijela udjela u vlasničkoj strukturi, s obzirom da Fortenova mora refinancirati dio dugova.

Vlada prati cijelu situaciju, Primorac smatra da je odluka da se traži strateški partner dobra, a vjeruje da se radi o procesu koji će biti transparentan i u kojem mogu participirati svi subjekti.

Upitan mogu li se mirovinski fondovi uključiti kao potencijalni investitori, o čemu je bilo govora i lani, Primorac je rekao da smatra da mogu, dapače, ne bi imao ništa protiv toga i vjeruje da će oni razmotriti tu priliku.

'Banožić ima odgovornost i prema svojoj obitelji'

Upitan o tome da je ministru obrane Mariu Banožiću odobren stambeni kredit uz subvenciju APN-a, Primorac je ustvrdio da je fokus na članove Vlade i općenito ljude iz "javne sfere" prevelik. S jedne strane, ministar Banožić ima moralnu odgovornost kao ministar i državni dužnosnik, no s druge strane, ustvrdio je Primorac, ima i odgovornost prema svojoj obitelji, djeci i supruzi.

- Dakle i ministra Banožića njegovo dijete može za deset godina pitati: Tata, zašto ti nisi uzeo APN, a mogao si?, rezonira Primorac. Smatra da ministri moraju biti oprezni kod ostvarenja određenih prava, no ukoliko koriste legitimna prava koje su omogućena svim građanima, po Primorcu tu nema ništa sporno. 

HUP: Porezna reforma temelj je za brži rast plaća

- HUP-ove članice svojim zaposlenicima kontinuirano podižu plaće pa su u prosjeku tijekom prošle godine plaće zaposlenika rasle 15 posto, a nerijetko i preko 20 posto. Dodatni iskorak u smjeru nižih davanja omogućit će nastavak trenda povećanja plaća, priopćila je Hrvatska udruga poslodavaca (HUP).

Poslodavci se, kažu u HUP-u, snažno zalažu za rasterećenje rada kroz snižavanje niže porezne stope poreza na dohodak s 20 na 15 posto, ali i za podizanje razreda primjene više porezne stope poreza na dohodak.

'Ubrzati rast primanja zaposlenicima s niskim primanjima'

- Izuzetno je važno ubrzati rast primanja zaposlenicima s niskim primanjima, čija je kupovna moć najniža i kojima se moraju osigurati primanja adekvatna za kvalitetniji životni standard, kažu poslodavci.

Jednako važnim smatraju i osiguravanje rasta plaća zaposlenima sa srednjim i višim primanjima, jer su među njima visokokvalificirani i najtalentiraniji kadrovi s najkonkurentnijim vještinama koji su "generatori rasta i ključni za uzlazni trend BDP-a".

Drže da je sada pravo vrijeme za rasterećenja, s obzirom na ostvarene suficite jedinica lokalne samouprave. Ističu i kako prvi put ministar Primorac najavljuje otvaranje rasprave o rasterećenju rada kroz doprinose što je snažan iskorak u smjeru rasterećenja plaća.