Gelemanović: Govedarstvo između izvozne stabilnosti i manjka klaoničkih kapaciteta

Sve dok se kriza na Bliskom istoku nije rasplamsala, tov junadi u Hrvatskoj bio je isplativ posao. Glavni kupci sada su Talijani koji uzimaju samo živu stoku, i to po cijeni koja se nije mijenjala više od tri godine. Zbog nesigurnosti u proizvodnji hrane i pada stočnog fonda u cijeloj Europskoj uniji dogodio se govedarski paradoks - junetina je sada skuplja od teletine i nema je dovoljno. 

Telad mesnih križanaca u domaćim stajama dobro napreduje. Poštuju se standardi dobrobiti životinja, a hranidba se temelji na domaćim sirovinama.

- Ostaje tu 10 mjeseci do maksimalnih 600 kilograma u prosjeku, hranidba u početku ide samo posijama i sijenom, kaže tehnolog tova u Poljoprivredi Lipik Matej Brajković.

No globalna kriza, osobito rat na Bliskom istoku, unijela je veliku neizvjesnost na tržište na koje je godinama odlazila domaća junetina.

- Imamo prostora za napredak, ali bojazan postoji zbog te neizvjesnosti na globalnoj razini, kaže direktor Poljoprivrede Lipik Željko Viboh.

Cijene stagniraju, potražnja raste: Junetina sve skuplja

Zbog pada stočnog fonda u Europskoj uniji, junetine nema dovoljno, no otkupna cijena već tri godine stagnira. Naša junad kreće se od 4,20 do 4,5 eura po kilogramu žive vage, navodi Viboh.

Glavni kupac danas je Italija, koja preuzima živu stoku zbog nedostatnih domaćih klaoničkih kapaciteta u Hrvatskoj.

- Ide do kupaca u Italiju, do njihovih klaonica, gdje se obrađuje i plasira na tržište, objašnjava stočar Vinko Strganac.

Najcjenjeniji dijelovi mesa završavaju na talijanskom tržištu, gdje postižu znatno više cijene nego u Hrvatskoj. U Italiji junetina doseže i 20 eura po kilogramu, a može i do 40 eura.

Zbog poremećaja na tržištu, pojavljuju se i neobične situacije. Rezultat je paradoks – junetina je skuplja od teletine.

- Stvara se višak teladi koja nije pogodna za tov i konzumira se na razini Europe, objašnjava Strganac.

Potpore govedarstvu zato su u nas itekako važne. 80 eura po grlu i dobrano više ondje gdje se stočna hrana proizvodi na vlastitim ratarskim površinama. Da je situacija na globalnom tržištu sigurnija, prostora za širenje sigurno bi bilo. No izazovi su trenutačno preveliki.

Gelemanović: Izvoz stabilan, ali nedostaje klaoničkih kapaciteta

Upitan o utjecaju sukoba na Bliskom istoku na izvoz hrvatske junadi te poremećajima u dopremnim kanalima, predsjednik Udruge Baby Beef Dino Gelemanović napominje kratkotrajni poremećaj opskrbnih kanala u začecima ratnog sukoba. 

- Na samom početku rata ti kanali su bili nešto poremećeni. Nama je tržište Bliskog Istoka dosta bitno za izvoz same junadi, žive junadi. Međutim, nije krucijalno. Ono što se dogodilo je da se nakon kratke pauze, od nekakva dva tjedna na samom početku rata, sve se stabiliziralo i trgovina ide dalje, tako da sad imamo kontinuirane isporuke kako smo i navikli u prethodnom vremenu, istaknuo je Gelemanović.

Apostrofirao je važnost talijanskog tržišta za hrvatske govedare.

- Talijansko tržište je tradicijski nama vrlo bitno. Ono nam povlači velike količine i Talijani kao kupci su zadovoljni s našim mesom. Cijenu koju postižemo pri prodaji na talijansko tržište je trenutačno nama zadovoljavajuća, rekao je.

Dodao je i kako je ključni problem domaćeg sektora nedostatak klaonica.

- Krucijalan je problem što na području Republike Hrvatske kronično fali klaoničkih kapaciteta, ističe. Klaonicama bi zapravo krenuli u smjeru prema rasjekavaonama i prema krajnjim kupcima, da naši kupci dobiju kvalitetno i svježe meso na domaćim policama, istaknuo je.

"Uvoz čini 40 posto tržišta, traži se jasnije označavanje mesa"

Hrvatska govedarska proizvodnja trenutačno pokriva oko 60 posto domaćih potreba, pa se otvara pitanje odakle dolazi ostatak junetine te kakva je njezina kvaliteta u odnosu na domaću proizvodnju.

Gelemanović je pojasnio kako meso na hrvatsko tržište dolazi iz svih dijelova Europske unije, a u budućnosti i izvan nje, te upozorio na problem označavanja podrijetla.

 - Meso dolazi iz svih krajeva Europske unije. Nažalost, sada ćemo uskoro imati i iz svih krajeva svijeta zbog sporazuma s južnoameričkim državama. To meso vrlo često je slabije kvalitete od našeg domaćeg mesa, rekao je.

Dodao je i kako potrošači često nemaju jasan uvid u porijeklo proizvoda koji kupuju.

- Ono što potrošači sami ne uviđaju je zapravo odakle to meso dolazi, jer nije pravilno označeno, istaknuo je, naglasivši potrebu jasnijeg označavanja.

U tom kontekstu usporedio je praksu s označavanjem hrane biljnog podrijetla.

- Po uzoru na praksu kod povrća, gdje se jasno ističe zemlja podrijetla, isto bi trebalo primjenjivati i na svježe meso i mesne prerađevine u maloprodaji, kako bi potrošači imali jasniji uvid u porijeklo proizvoda i lakše mogli odabrati što kupuju, kazao je.

"Govedarstvo mora postati strateški interes države"

Govoreći o razvoju sektora i sustavu potpora, Gelemanović je naglasio da govedarstvo mora postati strateški prioritet države.

- Mislim da sama govedarska proizvodnja mora postati strateški interes ne samo ministarstva, nego cijele Vlade Republike Hrvatske, rekao je.

Dodao je kako su potrebna znatno veća i dugoročnija ulaganja zbog prirode proizvodnje.

- Krajnje je vrijeme da pokrenemo velike investicije u govedarski sektor, jer je to sektor koji traži velike investicije zbog svog slabog povrata, nekad je potrebno 10-15 godina za povrat investicije, pojasnio je.

Zaključno je istaknuo potrebu jačeg usmjerenja na proizvodnju i dugoročnu samodostatnost.

- S povećanim investicijama želimo postići samodostatnost. Isto tako, mislim da se napokon moramo okrenuti proizvodnji, da naše grlo, moramo staviti "na vrh" i sve naše zakone i podzakonske akte moramo prilagođavati upravo tom grlu, zaključio je.

Cijelo gostovanje pogledajte u nastavku: