Ratari očekuju bogatu žetvu uljane repice, ali i dobru otkupnu cijenu

Rascvjetala polja uljane repice ovih dana oduzimaju dah. Pod tom je kulturom oko 26 tisuća hektara što je u odnosu na godinu prije više za gotovo 45 posto. Ratari očekuju bogatu žetvu, ali i dobru otkupnu cijenu. A upravo je ona razlog zašto su se i slavonski ratari odlučili za sjetvu na većim površinama.

Sada se samo strahuje od nevremena koje bi moglo uništiti urod. A do žetve su još tri tjedna. 

- Godina je bila odlična. Bilo je tu kišica i malo suša i nadam se da će biti još kiša da nam uspije uzgoj. Nadam se da će cijene biti odlične, kaže Karlo Kovač, Laslovo. 

One rastu posljednjih nekoliko godina pa je obitelj Kovač povećala površinu pod repicom. Nadaju se većoj zaradi u odnosu na ostale kulture. 

 - Žitarice su sve otišle dolje. Ovo je nekako najbolje pa ćemo vidjeti. Nadam se da će cijena biti dobra, da ćemo je nastaviti raditi, kaže Karolj Kovač, Laslovo.

- Na burzama se zbog rata i svih drugih svjetskih događaja spominje neki blagi porast cijena uljarica u odnosu na prošlu godinu, ali što se tiče samih prinosa usuđujem se reći da će to biti možda preko 3 i pol tone, gotovo 4, kaže Bojan Stipešević, Fakultet agrobiotehničkih znanosti, Osijek. 

S obzirom na to da je proljeće hladnije, usjevima bi odgovaralo toplije vrijeme bez previše oborina, osobito u svibnju. 

- Proizvođači su vidjeli da je visokodohodovna, jako dobra pretkultura za druge kulture. Ona koristi hraniva iz dubljih slojeva, znači ono što ne koriste druge kulture i tu su njezine prednosti. A prednosti su i dobre otkupne cijene, zadnjih par godina situacija s cijenama se stabilizirala, kaže Romeo Jukić, Društvo agronoma, Osijek.

Pa je ta uljarica nakon 10 godina posijana na većem broju hektara. 

- Ta kultura je postala zanimljiva zato što spada u uljarice. Kad gledate strukturu naših proizvođača većinom se svodi na uljarice i žitarice. Možda to diktira tržište, ali se postavi pitanje tko je i kako prerađuje. Tak da je to vrlo upitno tko će biti krajnji kupac toga, kaže Davor Kralik, Fakultet agrobiotehničkih znanosti, Osijek.

Jer u Hrvatskoj se uglavnom koristi u prehrambenoj industriji za proizvodnju ulja. A proizvodnje biodizela više nemamo. Jer su sve tri tvornice u kojima se proizvodio zatvorene.