Ptice napravile veliku štetu ratarima, traže hitnu reakciju

Zbog višegodišnjeg problema sa pticama koje im uništavaju usjeve javili su nam se ratari iz okolice Slavonskog Broda. Problem je, kažu, eskalirao posljednjih dana i dosad su prijavili štetu na čak 840 hektara. Usjeve uništavaju većinom zaštićene vrste ptica. Tjeraju ih plinskim topovima i svijetlećim trakama, ali ništa ne pomaže. 

Problem bi riješili dugoročno, da procjenitelji na vrijeme izlaze na teren i pravično nadoknađuju štetu. Zato su krenuli u zajedničku akciju.

- Ove godine imamo tih ptica u jako velikom broju i rade nam štetu na usjevima. Ova njiva je bila lijepo cijela zelena. Došle su, popasle su sve do zemlje. Dio je i počupan. Ovo što je popašeno to će se dio i oporaviti, ali ovo što je počupano, tu oporavka nema, rekao je Ivan Sigurnjak iz Gromačnika.

Najveći problem trenutačno su ozimi usjevi, dok proljetna sjetva tek slijedi.

- Na ozimim usjevima je sada najveći problem. Proljetni usjevi još nisu ni posijani, a i tamo će biti problema. Kako je kolega već spomenuo, na nekih 840 hektara je sada trenutačna šteta koja je prijavljena, ali toga će biti još više kad se posiju i proljetne kulture, upozorio je Emil Pinjo iz Sibinja.

Ratari traže brzu procjenu šteta, jer se tragovi na poljima brzo brišu.

- Ova njiva će sad biti povaljana, bit će bačeno gnojivo i uklonit će se tragovi iz kojih se vidi da tu ima izmeta, da tu ima tragova od ždralova i postavlja se pitanje što će taj inspektor nakon 15 dana vidjeti, rekao je Darko Grivičić iz Kujnika.

Stručnjaci ističu da je riječ o zaštićenim vrstama čiji se broj povećava.

- Nema razloga da ako je bila 2025. - 2026. ta vrsta nije tu. Trebat će možda intersektorski pristup ministarstava poljoprivrede i zaštite okoliša i samih ljudi koji su oštećeni, da se pronađe kompromis, jer u budućnosti taj problem neće nestati nego će biti sve veći, rekao je Mario Pavičić iz ustanove Natura Slavonica.

Dodaje da najveće štete čine siva guska, lisasta guska i ždralovi.

Unatoč pokušajima zaštite, poput plinskih topova i strašila, učinak je kratkotrajan.

- Djeluju eventualno dva-tri dana i nakon toga ptice se naviknu na to i borave pored strašila, rekao je Toni Ćurić iz Bartolovaca.

Šteta se ne priznaje

Problem dodatno otežavaju kontrole koje ne priznaju štetu kao poljoprivrednu aktivnost.

- Kontrole iz agencija za plaćanje u poljoprivredi pokazuju da tu nema poljoprivredne aktivnosti, upozorio je Pinjo, dok Ćurić dodaje da zbog toga ratari mogu ostati bez poticaja.

Zbog svega traže sustavno rješenje i realne procjene štete.

- Problemi su prvenstveno bolje rješavanje šteta, financijsko rješavanje, izlasci na teren i da to budu stvarne vrijednosti. Mi ne tražimo da se bogatimo na odštetama nego da to bude neka realna isplata, poručio je Sigurnjak.

Ratari ističu da nisu protiv zaštite prirode, ali traže ravnotežu.

- Nismo mi protiv ekologije. Naravno da smo za ekologiju, ali ovo nam nije normalno da imamo takve štete, zaključio je.

Upozoravaju da bez rješenja gubici rastu, a proizvodnja postaje sve neizvjesnija.