Agronom Kisić o klimi: Budućnost nam nije svjetla

Višemjesečni izostanak oborina, visoke ljetne temperature i toplinski valovi nose velike posljedice za poljoprivredu ali i cjelokupno gospodarstvo. 

O uzrocima, stanju i prilagodbi ovakvim ekstremnim vremenskim uvjetima razgovarali smo s profesorom s Agronomskog fakulteta u Zagrebu Ivicom Kisićem:

- Stanje nije dobro. Jučer sam čitao tekst jednog vrlo cijenjenog kolege iz Austrije, klimatologa profesora Jagara, i on kaže da se moramo pripremiti jer ovo će biti najhladnija godina u 300 godina. Dakle, bit će i gore. Isto tako, moramo reći da su najviše temperature u Republici Hrvatskoj izmjerene 1981. godine, 4. ili 5. kolovoza, bile 42,8 stupnjeva Celzija u Pločama. Prema tomu, mi smo već imali ovakvih maksimuma, nije to novost, ali problem ove 2026. godine je dužina tih toplinskih valova. To je znalo biti dan-dva, pa je već poslije toga malo pala kiša, malo su pale temperature. Mi sada jednostavno već kompletan srpanj, evo danas je već i 12. kolovoza, smo s tim temperaturama koje prelaze 30, 35 stupnjeva Celzija, ovisno u kojem smo dijelu Republike Hrvatske, upozorava Kisić.

Pred nama je nastavak razdoblja vremenskih ekstrema:

- Možda će biti naredne dvije godine kišne, ali trend je strahoviti: povećanje temperatura. Ono što je zanimljivo, oborine se toliko ne mijenjaju. Ja vrlo često ponavljam jednu situaciju iz Zadra, to je bilo 2017. godine. Imali smo šesti mjesec bez kiše, sedmi mjesec bez kiše, osmi mjesec bez kiše... 11. i 12. rujan 2017. palo je negdje 200, 250 milimetara kiše. Šesti, sedmi i osmi mjesec cijela Dalmacija je gorjela. 11. i 12. rujan preko 200 milimetara, ukupno u rujnu 2017. 450 milimetara. Ako uzmete prosjek, to je fantastična godina u Zadru bila po oborinama, ali problem je to što sve idemo više u te maksimume, idemo u točkaste te maksimume, gdje ćemo imati sve veće i veće lokalne probleme, s izrazitom količinom oborina, pogotovo agronomija, i sve druge ekologije. Nas ti maksimumi ne zanimaju. Nas zanima prosjek, ali prosjek nam je u zadnje vrijeme vrlo krivi pokazatelj koji mi više ne možemo koristiti, ističe Kisić.

Najveći problem nam je zapravo nevidljiv: razina podzemnih voda se ekstremno smanjuje.

- Nama će se vrlo brzo desiti da većina biljaka jednostavno te podzemne vode više neće moći uhvatiti svojim korijenskim sustavom. To će značiti će pojavu dezertifikacije koju već imamo u Republici Hrvatskoj, znači opustinjavanje. Isto tako, kolegae sa Šumarskog fakulteta kažu da su velike koncentracije šume jasena jednostavno nestale zato što se spustila razina podzemnih voda. Prema tomu, ovo što sad imamo s Dunavom, što imamo sa Savom, što imamo s Dravom... Čak je možda najbolja situacija je na Dravi jer ona ima suprotan smjer kretanja razine voda. Budućnost nije svijetla, ustvrdio je Kisić.

Suše kojima svjedočimo pogađaju cjelokupno gospodarstvo - smanjuje se proizvodnja, poremećena je plovidba, raste potrošnju energije...

- To nije nešto što se dešava samo u Republici Hrvatskoj. U Europi je - što južnije, to tužnije. Imali smo požare u Španjolskoj, imali smo požare u Francuskoj, imali smo požare u Grčkoj. Nije to samo problem Republike Hrvatske. Cijeli jug Europe je ugrožen klimatskim promjenama. Ta granica se tu lomi oko nas, od Rijeke preko Slovenije, Hrvatske, Vojvodine, Bugarske, Rumunjske... Sjevernije je malo bolje. Na primjer, ove klimatske promjene Poljskoj strahovito dobro odgovaraju. Njima vjerojatnost pojave mraza i svega ostaloga se smanjuje. Njima dobro dođu ove klimatske promjene. Nažalost, nama koji smo jednim dijelom na jugu Europe, jednim dijelom u središnjoj Europi, nama to ne odgovara. I tu smo gdje smo, zaključio je Kisić.