Razvoj luksuznog turizma na Kvarneru

Ovogodišnja turistička sezona - druga zaredom u ozračju pandemije - ponovno je uputila na odmak od masovnog i orijentaciju na luksuzni turizam. Elitnih turista iz godine u godinu u Hrvatskoj je sve više, a takvi gosti ne pitaju za cijenu, već ponajprije žele kvalitetu i sigurnost. O „Potencijalima za razvoj luksuznog turizma na Kvarneru" razgovaralo se danas u Opatiji.

Sjajan primjer dugogodišnjeg ulaganja u luksuzni turizam je Lošinj - otok vitalnosti, ove godine ovjenčan i prvom Michelinovom zvjezdicom, svojevrsnim Oscarom za gastronomiju. Ali, ni to nije sve.

- Najbolji smo SPA i Wellnes u Europi. Imamo i muzej Apoksiomena, a krećemo i u izgradnju dodatnih biciklističkih staza, tako da u svemu podižemo destinaciju prema što većoj kvaliteti, izjavio je Dalibor Cvitković, direktor Turističke zajednice Mali Lošinj. 

 

Dok prosječni gosti dnevno troše manje od stotinu eura, elitni potroše barem 160. Slično je i u Opatiji koja uspješno spaja elitnu prošlost i luksuznu budućnost - rastom kvalitete i produženjem sezone.

- Da zadovoljava i te neke ljetne potrebe, a i da se okrenemo cjelogodišnjem turizmu, kroz razvoj zdravstvenog turizma i kroz razvoj kongresnog turizma, kaže opatijski gradonačelnik Fernando Krigin. 

U razgovorima o razvoju i značaju luksuznog turizma na Kvarneru sudjelovao je i direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić. 

-Vjerujem da će uz ulazak novih igrača na turističku scenu Opatije i Kvarnera doći do još višeg uzleta što se tiče ukupne turističke ponude. Podsjetit ću da Kvarner ima tri restorana s Michelinovim zvjezdicama. Najavljene su i neke investicije u sferi nautičkog turizma i hotelskog smještaja, izjavio je. 

Povratak luksuznih gostiju definitivno je pridonio da ove godine Hrvatska bude jedna od najuspješnijih turističkih destinacija na Mediteranu.

- Što luksuz i luksuzni turizam znači? Prvenstveno to je sigurnost, to je okruženje, to je gastronomija, ali to je i održivi turizam i odgovarajući razvoj turističke destinacije, istaknula je ministrica turizma Nikolina Brnjac. 

Nacionalni plan oporavka i otpornosti turističkoga sektora ide u istom smjeru - 930 milijuna kuna bespovratnih sredstava uložit će se u diverzifikaciju turističke ponude, a više od milijardu u zelenu i digitalnu tranziciju.