"Najsnažnija antirecesijska mjera je što prije uspostaviti mir na istočnim granicama EU-a"

Prema nedavnim podacima hrvatski BDP u drugom tromjesečju ove godine porastao je 2,7 posto, zahvaljujući rastu osobne potrošnje, investicija te izvozu usluga, odnosno turizma. No izvoz roba, snažno je pao - za čak 9,7 posto. Recesijski trendovi u Njemačkoj, kao najvažnijem europskom gospodarstvu, ali i Italiji i Austriji, pomalo već ostavljaju traga i na našem gospodarstvu, odnosno izvozu. 

Koliko će taj utjecaj biti snažan, ovisit će o dubini i trajanju recesije u Njemačkoj, čija se industrijska proizvodnja još nije vratila na razine iz godina prije pandemije.   

Gost središnjeg Dnevnika HTV-a bio je ekonomski analitičar Đuro Njavro, osnivač Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta koji je naglasio da je njemačka ekonomija ključna ekonomija Europske unije i da oko 30% proizvodnje EU pokriva njemačko gospodarstvo. 

- Ono je u zadnjih 4 godine doživjelo tri velika šoka. Prisjetimo se za vrijeme predsjednika Trumpa koji je otvorio redefiniranje ugovora s Kinom. Kina je drugi izvozni partner Njemačke i vrlo važan izvozni partner Europe. To je imalo odraza. Prisjetimo se pandemije, ona je zaustavila cijeli svijet pa tako i ekonomije Europe i Njemačke. Nakon pandemije rast bi bio izuzetno brz da se nije pojavio treći šok koji je imao snažan utjecaj na Njemačku, ali i na svijet, a to je rat u Ukrajini. Njemačka je prošle i ove godine prošla teško razdoblje. Posebno oni dijelovi gospodarstva koji su energetski intenzivni. Procjena je da su ti dijelovi smanjili svoju aktivnost za oko 20%, a prošla godina je bila i godina napora da obitelji štede energiju i također su se pokazali dobri, ali to je dovelo do smanjene potražnje, rekao je Njavro. 

- Hrvatski izvoz prije četiri godine Njemačka je bila naš prvi izvozni partner, ali u te četiri godine došlo je do promjena. Njemačka je sada na četvrtom mjestu po veličini našeg izvoza. Prvo mjesto zauzima Italija, pa Slovenija, pa Mađarska. Hrvatska ekonomija se također prilagođava novim okolnostima. Npr. rast Mađarske na treće mjesto je vrlo vjerojatno povezan s problemima s energijom i Ukrajinom. 

Njavro tvrdi kako je za pad hrvatskog izvoza od 10% zadužen dio ekonomije koji je bio u većoj mjeri vezan za Njemačku, posebno dio koji je bio energetski ovisan ili ovisan o Rusiji. 

Mijenja se struktura gostiju na Jadranu

Pretpostavljalo se da će zbog krize u Njemačkoj izostati dolazak njemačkih turista. To se i dogodilo, ali u manjoj mjeri. 

- Ovo je prva godina da smo u Schengenu. Ovo je i prva godina da smo u eurozoni što je također korisno i pomaže našem turizmu i ako smo vozili prema moru vidjeli smo značajan rast poljskih, čeških, slovačkih, mađarskih registracija što značio da se mijenja struktura gostiju na Jadranu. Mislim da je to prirodno i da je to budućnost. Hrvatska u ovoj krizi kao jedna vrlo mala ekonomija koja je manja od 1% europske ekonomije i po stanovništvu i po BDP-u treba tražiti nove mogućnosti. Dovoljno smo mali da se možemo brzo prilagoditi. Njemačka je velika i važna, ali nije cijela Europa, a Europa nije cijeli svijet.

- I Nijemci i mi možemo se moliti Bogu da se što prije vrati mir u Europu jer najsnažnija antirecesijska mjera u ovom trenutku je što prije uspostaviti mir na istočnim granicama Europske unije. Ako bi se to uspjelo u dogledno vrijeme onda će ekonomija profunkcionirati, ako ne uspije ekonomija će se prilagoditi, ali tako da će dobar dio energetski intenzivnih industrija otići iz Europe i Njemačke. Hrvatska i nema baš puno takvih industrija, zaključio je Njavro. 

Recesija u Njemačkoj ostavlja trag i na hrvatsko gospodarstvo

Iz pogona Končarovih tvrtki u 130 zemalja svijeta izvozi se elektro-oprema, od transformatora i dalekovoda do digitalnih rješenja. Odlični poslovni rezultati iz prošle godine, nastavljaju se i ove, a novougovorene narudžbe nikad nisu bile veće, kaže prvi čovjek Končara. Unatoč recesiji, rast ostvaruju i na njemačkom tržištu. 

- Taj rast ugovaranja novih poslova je iznimno visok i ono što mi vjerujemo je da će se on nastaviti u razdoblju pred nama. Naravno primjećujemo određene zastoje u realizaciji poslova na tom tržištu, koji su prije svega uvjetovani nedostatkom radne snage. Međutim, činjenica je da imperativ ulaganja u obnovljive izvore energije je puno jači u odnosu na sve druge industrijske segmente, rekao je predsjednik Uprave Končar d.d. Gordan Kolak. 

Usmjeravanje na električnu i zelenu energiju u Njemačkoj, ali i drugim zemljama, Končaru itekako ide na ruku. No pojedine hrvatske tvrtke ipak osjećaju pad broja narudžbi iz Njemačke, kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

- To je ono što ćemo mi u HGK najviše pratiti u drugoj polovici godine - kako međunarodni okvir izravno utječe pogotovo na industrijski sektor, jer nam članice govore da je došlo do osjetnog pada narudžbi, pogotovo iz Njemačke ali i iz drugih važnih europskih država, rekao je glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja. 

Kako bi ponovno pokrenula rast snažne njemačke industrije, Vlada kancelara Scholza već je predstavila paket pomoći. Porezno se rasterećuju tvrtke sa 7 milijardi eura, a ukupno će u četiri godine država pomoći gospodarstvu s 32 milijarde.

- Iznimno je važno da u ovoj situaciji i ovom trenutku pokrenemo ofenzivu vlade kako bismo potaknuli rast svoje zemlje i osigurali da tvrtke lakše donose investicijske odluke. Poreznim mjerama želimo osigurati da tvrtke svoja ulaganja provedu odmah, a ne da ih odgađaju za budućnost., rekao je njemački kancelar Olaf Scholz. 

Unatoč recesiji u europskim zemljama gospodarski rast Hrvatske ne bi trebao biti ugrožen, kaže savjetnik premijera. 

- To se dijelom osjeti, međutim, mi očekujemo i dobro kretanje tijekom turističke sezone, dakle pojačan izvoz usluga i ne očekujemo da bi to moglo utjecati negativno na bilo kakva kretanja, odnosno i ove godine očekujemo da stopa BDP-a hrvatskog gospodarstva bude među najvećima u EU, rekao je posebni savjetnik premijera za ekonomska pitanja Zvonimir Savić. 

I Vlada i većina analitičara Hrvatskoj prognoziraju gospodarski rast viši od 2 posto, i ove i iduće dvije godine.