Plenković održao izlaganje u OECD-u, nada se članstvu Hrvatske u 2026.

Premijer Andrej Plenković boravio je u Parizu. Nakon sastanka s glavnim tajnikom i s Vijećem OECD-a, rekao je da se nada ulasku Hrvatske u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj 2026., čime će Zagreb ostvariti i svoj zadnji strateški cilj. Prije toga sastao se s francuskim predsjednikom Emanuelom Macronom.

Konvencija za borbu protiv podmićivanja stranih javnih dužnosnika u međunarodnom poslovanju 

Premijer Andrej Plenković sudjeluje na sastancima u sjedištu Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, čijom članicom Hrvatska nastoji postati. S glavnim tajnikom Mathiasom Cormannom potpisano je pismo o prihvaćanju hrvatskog članstva u Radnoj skupini OECD-a protiv podmićivanja u međunarodnim poslovnim transakcijama, što je još jedan važan korak na putu prema članstvu u OECD-u.

Tim se dokumentom Hrvatska obvezuje da će pristupiti Konvenciji za borbu protiv podmićivanja stranih javnih dužnosnika u međunarodnom poslovanju što prije, što je još jedan važan korak na putu prema članstvu u OECD-u.

Plenković je Cormmanu uručio i pismo o doprinosu Programu OECD-a za Ukrajinu u iznosu od 250.000 eura.

Premijer je rekao je da se nada ulasku Hrvatske u OECD 2026. godine.

- Taj proces bi trebao biti okončan do kraja 2025. godine s ambicijom da se formalno članstvo realizira 2026. Reakcije niza veleposlanika ovdje, a njih je bilo barem 12 ili 13 koji su reagirali na moje uvodno izlaganje, su bile pune potpore, pune razumijevanja i pune jako dobrih ocjena za dosadašnje napore koje je Hrvatska u tom procesu učinila, izjavio je premijer Plenković.

Uz nas, Bugarska, Rumunjska, Brazil, Argentina i Peru žele ostvariti tu ambiciju" kazao je Plenković novinarima nakon sastanaka u sjedištu OECD-a.

Nema brzog i lakog ulaska u klub 38 država 

Pripremu Hrvatske za članstvo u OECD-u u središnjem Dnevniku HTV-a pojasnila je novinarka Jasna Paro.

- Ulazak u tu radnu skupinu možda je najbolji primjer koji pokazuje da ulazak u OECD podrazumijeva jedan spor i vrlo predan rad svih državnih resora, da nema brzog i lakog ulaska u klub 38 država na kojoj otpada 70% svjetskog tržišta. Hrvatska treba usvojiti ukupno 250 pravnih instrumenata OECD-a u 25 različitih područja i jedina je od pet država u svojoj skupini za koju su otvorene te pristupne provjere u svih 25 poglavlja, rekla je.

Današnji dolazak i nastup hrvatskog premijera pred Vijećem OECD-a, pred Vijećem država koji će sutra odlučivati o hrvatskom članstvu imao je za cilj predstaviti sve naše reformske napore koje smo do sad postigli, predstaviti sadašnje stanje i najaviti buduću dinamiku koju Vlada planira.

- Nastup premijera Plenkovića pred Vijećem OECD-a kao i sastanak s glavnim tajnikom OECD-a tim je važniji što bi, barem prema izvorima OECD-a, ova jesen mogla biti ključna za naše približavanje toj organizaciji. Naime ove jeseni planira se nešto manje od 50 tematskih rasprava u različitim odborima i pododborima samo o Hrvatskoj. Hrvatska bi, ako bude ovom dinamikom išla dalje, do kraja godine mogla zaokružiti 10 poglavlja. Glavni tajnik Cormann pred Vijećem je kazao da Hrvatska napreduje brže od drugih država u našoj skupini, a premijer Plenković je izrazio uvjerenje da bi Hrvatska mogla do početka 2026. ostvariti i ovaj treći strateški cilj ove Vlade, izvijestila je Paro.

Plenković: OECD konačni strateški cilj Hrvatske

Premijer Plenković rekao je Vijeću OECD-a da je priključivanje toj organizaciji, nakon pristupanja EU-u, eurozoni i šengenu, "konačni strateški cilj" Hrvatske.

- Izdvojio sam tri točke koje mi se čine posebno važnim. Prvo je bolje uređenje poduzeća u državnom vlasništvu i idemo s novim zakonom koji će regulirati upravo taj segment. Jačanje ukupne poslovne klime, dakle stabilan, snažan, pouzdan pravni okvir, isto tako privlačan i predvidljiv porezni okvir za ulagače. I treće, jačanje svih mehanizama, institucija pa i pravnih okvira za borbu protiv korupcije. OECD ima tu nekoliko tih pravnih instrumenata, poput njihove konvencije koja je upravo u procesu ratifikacije u Hrvatskoj. S strane očekujem da ćemo, uz to i sve ono što je normalan dio poslovanja, a to su bolje politike, korištenje komparativnih iskustava članica OECD-a za kvalitetnije nacionalne politike koje su usmjerene na gospodarski rast, na borbu s klimatskim promjenama, sve ono što je nama bitno, i dekarbonizacija, i digitalizacija, i povećanje vještina naših ljudi za tržište rada, bilo da je riječ o europskim ambicijama, ili na globalnoj sceni, ili za naše hrvatsko tržište rada, izjavio je Plenković.

Cormann očekuje da tehnički dio za ulazak u OECD Hrvatska završi do kraja 2025.

Glavni tajnik organizacije Mathias Cormann kazao je da Hrvatska još nema datum ulaska, ali da očekuje da će Zagreb završiti tehnički dio do kraja 2025.godine.

- Iako nismo dali datum završetka procesa pristupanja i uvijek kažemo da je konačna odluka u vašim rukama, vjerujemo da će po sadašnjem napretku tehnički dio biti završen do kraja 2025., rekao je Cormann na sastanku Vijeća OECD-a, tijela koje čine predstavnici svih 38 zemalja članica, na kojem je sudjelovao i hrvatski premijer kao i ministri vanjskih poslova Gordan Grlić Radman i financija Marko Primorac.

Godine 2025. očekuje se drugi ekonomski pregled RH, nakon prvog iz rujna ove godine. Dva ekonomska pregleda preduvjet su da bi zemlja mogla postati članicom.

- Zadovoljan sam što vam mogu reći da Hrvatska čini jako dobar napredak, rekao je Cormann.

Hrvatski zahtjev za ulazak u OECD 2017., prstupni proces od 2022.

Hrvatska je 2017. podnijela zahtjev za članstvo u OECD-u, organizaciji koja okuplja 38 zemalja, a službeno je započela pristupni proces u srpnju 2022.

Po ranijim riječima zamjenika glavnog tajnika te organizacije, Hrvatska bi mogla pristupiti za tri do sedam godina.

Godine 2025. očekuje se drugi ekonomski pregled RH, nakon prvog iz rujna ove godine. Dva ekonomska pregleda preduvjet su da bi zemlja mogla postati članicom.

Posljednja zemlja koja je pristupila OECD-u bila je Kostarika 2021.