Spaljena i suha polja prepolovit će prinose kukuruza

21.08.2022.

14:31

Autor: Plodovi zemlje/HRT

Spaljena i suha polja prepolovit će prinose kukuruza

Spaljena i suha polja prepolovit će prinose kukuruza

Foto: M. Milas / Radio Osijek / HRT

Na istoku Slavonije berba kukuruza samo što nije počela. Nikada tako rano, nikada u tako teškim uvjetima. Sušom spaljena, ova udarna ratarska kultura prema prvim će procjenama dati jedva pet tona na hektar - upola manje nego lani. 

No zato bi cijena u otkupu zbog već poznate situacije na tržištu mogla biti rekordno visoka. Teško će to donijeti utjehu našim poljoprivrednicima, jer se enormno poskupljenje repromaterijala itekako odrazilo na troškove proizvodnje.

Ratari obilaze polja kukuruza jer vršidba samo što nije. Suha zemlja je kišu jedva dočekala, no za kukuruz je prekasno.

- Sin i ja obrađujemo oko 200 ha zemlje, kukuruza smo posijali 34 ha. Ove godine očekujemo slab prinos. Prošle godine bilo je oko 9 tona po hektaru, također lošije nego što je normalno, a ove godine ako bude 4-5 tona po hektaru, to će biti uspjeh, kaže Ivo Kelić, poljoprivrednik iz Marinaca.

Spaljena i suha polja prepolovit će prinose u Slavoniji i Srijemu.

- Kukuruz se nije dobro ni oplodio, a isto tako slabo je nalio i vrlo jadno - ovo ne obećava prinos. Posijemo na 150 ha godišnje. Recimo, lanjske godine je prinos bio nekih 10,5 tona suhog zrna po hektaru - to je bilo nekih 1600-1700 tona suhog zrna kukuruza, a sada bismo bili prezadovoljni da na ovoj površini bude i tisuću tona, žali se poljoprivrednik iz Otoka Mato Bertić, dok se Mario Nađ, poljoprivrednik iz Šarengrada, slaže kako je situacija katastrofalna.

- Kiše nije bilo jako dugo, 2-3 mjeseca. Jedno 5 tona po hektaru će biti maksimalno, kaže.

Ratari ne pamte ovako izazovnu godinu. Suša je udarila po usjevima, a cijene po džepovima.

- Bilo je godina s manje oborina, ali nije bilo previše visokih temperatura. Svaka temperatura iznad 35 stupnjeva i niska vlažnost zraka te pojave fena, tog toplog vjetra, ubija biljku. Biljka prestane vegetirati, odbacuje plodove i ugiba, objašnjava Bertić.

Što se tiče cijena, dodaje Kelić, one su veoma visoke za poljoprivrednike. Naši inputi su poskupjeli 300%, a pšenica je stajala od 2 kn do 2,10 kn. Nadam se da će kukuruz biti bar 2 kune - ako bude 2 kn i prinos 4-5 tona kako se očekuje, taman ćemo moći pokriti troškove.

Jednog od najvećih otkupljivača žitarica u Hrvatskoj zabrinjava količina aflatoksina u kukuruzu, što pri otkupu na vanjsko tržište ruši cijenu domaćeg proizvoda.

- Naš najveći kupac žitarica je Italija, stočnog fonda u RH ima vrlo malo. Nažalost, i naš južni susjed BIH, koja nam je bila veliki kupac kukuruza, sada sve manje kupuje jer se i kod njih stočni fond rapidno smanjio. I sada dolaziš do toga da nemaš kome prodati nego Talijanu. Talijan, naravno, priznaje samo svoje kontrolne kuće i što god naši pronađu, oni naravno nađu neke druge vrijednosti i dodatno po toni od 3,5,7, pa i do 20 eura po toni snižavaju cijenu, kaže otkupljivač žitarica Marijan Novosel.

Prijašnjih se godina kukuruz otkupljivao po cijeni koja je dosezala 1,30 kn, no cijena plavog dizela, repromaterijala, gnojiva i sjemena bila je do 300% niža.

- I stočari su sad u isto tako nezavidnom položaju, kaže Bertić. Hoće li stočari imati za hranu, a ratari za jesensku sjetvu - pokazat će budućnost, koja nikad nije bila neizvjesnija, dodaje.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!