Prema najavama iz Bruxellesa, u idućem proračunskom razdoblju udio Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) smanjio bi se za više od 20 posto, te bi pao na povijesni minimum – 15 posto europskog proračuna. Ako se najave ostvare, Hrvatska bi u sedam godina ostala bez oko 1,3 milijarde eura za poljoprivredu.
Poljoprivrednicima je europski novac dosad bio ključan za razvoj i modernizaciju.
Marijo Puškarić iz Kaniške Ive obrađuje 700 hektara krumpira, luka i češnjaka i kaže da bez EU-a ne bi bio konkurentan.
– Zahvaljujući EU potporama uspjeli smo značajno povećati proizvodnju, smanjiti troškove i postati konkurentni. Sve to upravo zahvaljujući tim investicijama, rekao je.
'Sve ulažemo natrag u proizvodnju'
Na selu se strahuje da bi rezanje europskog novca teško pogodilo stočare i ratarske proizvođače. To potvrđuje i obitelj Trgovac iz Donje Petričke, koja ima 45 muznih krava.
– Što ne ide direktno kroz krave na usta, ide u strojeve i objekte. Mislim da će biti velikih problema u poljoprivredi. Ionako je mljekarstvo na koljenima i sad će biti jako teško, kažu
Marko i Josip Trgovac.
Jakopović: Bez domaćeg novca neće ići
Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore
Mladen Jakopović upozorava da će država morati intervenirati.
– Bojim se da ćemo morati uložiti značajna sredstva iz nacionalnog proračuna, što Europska komisija i dozvoljava – do 200 posto na europsku omotnicu. Dosad smo koristili minimalno, oko 20 posto, sada je minimum 30 posto, ali trebat će još više, kazao je.
Vlada: Poljoprivreda će biti snažno financirana
Ministar poljoprivrede
David Vlajčić najavljuje da će Hrvatska braniti interese domaćih proizvođača:
– Zastupat ćemo interese hrvatskih proizvođača. Postoji prostor za pojačano i snažno financiranje iz nacionalnog proračuna i to će biti naš zadatak. Hrvatska poljoprivreda i dalje će biti snažno financirana, poručio je.
Poljoprivrednici: Treba uvesti red u poticaje
Unatoč milijardama eura iz EU fondova, Hrvatska bilježi rekordan uvoz hrane, pa poljoprivrednici traže da se promijeni način dodjele novca.
– Čak i s manje novca možemo ostvariti neusporedivo bolje efekte nego proteklih deset godina, jer ovo je očito sve bilo pogrešno, smatra
Marijo Puškarić.– Mi koji proizvodimo trebamo dobiti taj novac. Onaj tko želi biti poljoprivrednik, treba dokazati proizvodnju, kaže
Đurđica Trgovac.
Posebno ističu apsurde poput milijuna eura uloženih u ekološke nasade oraha – s vrlo upitnim urodom i bez realnog doprinosa tržištu.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!