Što je regenerativno dizajniranje ekosustava?

Ovo je priče o ljudima koji su se ohrabrili i započeli s projektima koji uvijek ne jamče uspjeh i zaradu. No, uspjeli su i  zadovoljstvo je veliko.

U zaleđu Splita novinarka Tatjana Lisičin posjetila je imanje u kojem se naglasak daje na regenerativnom dizajniranju ekosustava. Čini se komplicirano, no nije.

Cilj dizajniranja prostora je obnova degradiranih zemljišta, povećanje bioraznolikosti, obnova primarne proizvodnje i smanjenje stakleničkih plinova. Imanje je, uz novinarku HRT-a, posjetilo i tridesetak iznajmljivača sa splitskog područja. Doznali su više o regenerativnoj poljoprivredi koja je s turizmom itekako povezana.

Zeleni raj koji je održivo regenerativno imanje smješten je u selu Krušvar, od Splita malo manje od 30 kilometara. Uz veliku potporu obitelji stvorio ga je Hrvoje Bota. Arhitekt po struci, a po vokaciji ekološki poljoprivrednik spojio je struku i strast.

- Regenerativno imanje, mi ga zovemo za biointenzivnu proizvodnju povrća i voća, je imanje koje oponaša načela u prirodi, znači kružne procese, kruženja vode, kruženje organske tvari, povećanje bio raznolikosti. To je jedan sustav koji je puno otporniji u odnosu na na klasični, objasnio je Bota.

Život u Splitu s malim mjestom obitelj Bota zamijenila je prije četiri godine. Počeli su s vrtom, sada imaju prekrasno imanje. Svojim proizvodima opskrbljuju niz restorana. Educirali su se u Austriji, Njemačkoj i Španjolskoj. Mnogo su naučili i znanje donijeli u Krušvar.

- Imamo puno vrsta povrća. Sad da krenem brojati ne znam do koliko bi stigla. Svake godine je različito jer eksperimentiramo s novim vrstama, nešto što nam je interesantno. Isplativo je definitivno. Računica je da bi se po metru kvadratnom moglo zaraditi 40 eura od ovakvog načina poljoprivrede, što je 10 puta bolje nego u konvencionalnoj poljoprivredi, istaknula je Ivana Bota.

- Kuća je građena od konoplje, imamo energetski sustav. Prikupljamo kišnicu, imamo cisternu, imamo akumulaciju za vodu, sustav podnog grijanja i toplinske pumpe za održavanje topline, staklenik za uzgoj presadnica i preko 600 m2 gredica za biointenzivni uzgoj povrća, naveo je Hrvoje Bota.

Biointenzivan uzgoj povrća i regenerativna poljoprivreda naglasak daju na ulaganje u plodnost tla. Koristi se velika količina komposta, posebni alati, gredice su standardizirane, gusto postavljene. Sve u svemu, riječ je o iznimno učinkovitom sustavu uzgoja.

- Ovdje uvijek ima posla, ali meni je drago da ovdje ima posla zato što radimo pozitivnu stvar, radimo zdravu hranu i mislim da je to nešto što i želim raditi.  Tako da je što više posla to je bolje, smatra Ivan Gluščević, regerativni vrtlar iz Metkovića.

- Nakon cijelog odricanja, muke i truda kada se probudite ujutro i pogledate sve ovo kroz prozor stvarno se isplati. Kad vidite kako su djeca sretna i koliko je kvalitetniji život na selu na svježem zraku u prirodi mislim da to nema cijene. Sav trud, muku, znoj, ponekad upalu mišića i što sve ide uz poljoprivredu na kraju opet ne bi se nikad vratila u grad, uvjerena je Ivana Bota.

Imanje je u sklopu projekta "Ambasador turizma Splitsko-dalmatinske županije" posjetila grupa od tridesetak iznajmljivača. Turizam i poljoprivreda imaju mnogo dodirnih točaka, zaključili su.

- Došla sam baš iz razloga da vidim kako kolega odrađuje dio koji odrađuje i kako bi u biti sve više i više išla u tom smjeru, istaknula je Gordana Piteša iz Segeta Donjeg.

- Ja imam dosta ljekovitog bilja oko kuće i svi to koriste kod kuhanja, kod spremanja. Imam nešto isto malo pumica, nešto malo povrća, svi to koriste i svi vole. Djeca se čude odakle rajčica raste, rekla je Gordana Mikačić iz Splita.

Privatni iznajmljivači upoznali su se s načelima eko arhitekture, prirodne gradnje, permakulturnog dizajna i regenerativne poljoprivrede, i to u skladu s ciljem projekta, a to je turizam približiti prirodi.

- Znači vratiti ga onom iskonskome i zapravo uklopiti se u ove nove projekcije održivog razvoja turizma. No najbolji način uklapanja u taj novi koncept održivog razvoja turizma je posjet terenskim praksama, to jest ljudima koji su se iskazali kroz svoj posao na terenu i na neki način integriraju unutar svog kompletnog poslovanja taj suživot s prirodom, naglasio je Lino Ursić.

Kada je riječ o poljoprivredi u Dalmatinskoj zagori, sreća u nesreći je da su nam polja uglavnom zapuštena. I zato ima prostora za njezin razvoj u pravom smjeru.

- Tako je kad se napravi nekad i kad ne idemo u korak s vremenom napravi se puni klub pa se vratimo ponovo na početak- Meni se čini da je to neka naša nova prilika da ispočetka radimo neke nove stvari i naše poljoprivredno zemljište ovdje, nažalost, kad prolazimo vidimo da je zapušteno. Glavni problem su imovinsko-pravni odnosi, ali vidimo i novi smjer Vlade Republike Hrvatske - rješavanje novih katastarskih izmjera. To će prvo ići na građevinskim parcelama pa će ići na poljoprivrednim parcela, pojasnio je amjenik splitsko-dalmatinskog župana Stipe Čogelja.

Već dulje, nastavlja Čogelja, županija s hrvatskom Vladom planira preuzimanje veletržnica na području grada Splita. Suradnju s OPG-ovima, usmjeravanje na regenerativnu poljoprivredu.

Hrvoje Bota dodaje planove.

- Ono što svakako planiramo razvijati u budućnosti su edukacije, radionice s djecom, s tom novom generacijom za koju vjerujemo da će puno više raditi u smjeru ekologije, regionalne poljoprivrede pa prema kulturnom dizajnu, istaknuo je Hrvoje Bota.

U imanje kao što je ovo obitelji Bota početno ulaganje je veliko, a isplatit će se za 10-ak godina. Ono što je mnogo vrednije je jednostavniji i bogatiji poljoprivredni sustav. Nade ima, u mjesta kao što je Krušvar dolazi sve više mladih obitelji željnih života u skladu s prirodom.