Hrvatska poljoprivreda ima priliku za zaokret, hoće li je pametno iskoristiti?

Hrvatska Europskoj komisiji do kraja godine mora poslati Strateški plan, kojim se određuje smjer potrošnje novca u poljoprivredi od 2023. do 2027. Europa teži smanjenju uporabe gnojiva i pesticida te povećanju ekološke proizvodnje. To će za poljoprivrednike značiti manje prinose, a veća ulaganja. 

Imanje Mladena Kušekovića nedaleko od Udbine već je dostiglo sve europske standarde. Uzgoj je ekološki, od polja do stola - sve je u njihovu vlasništvu. Novi zahtjevi vlasnika imanja ne zabrinjavaju. Smatra da je naš najveći problem to što, uz izdašne poticaje, i dalje imamo skromnu proizvodnju.

- Površine nije problem staviti u ekološku, pitanje je za proizvodnju, gdje je ta naša proizvodnja, gdje su ti naši proizvodi i problem Hrvatske je u pravo u tome mi nemamo dovoljno za svoje potrebe – smatra Kušeković.

Hrvatski poljoprivrednici ne prosvjeduju, poput, primjerice, Francuza, jer nemaju jednake probleme. Francuzi su veliki proizvođači i njima će smanjivanje upotrebe zaštitnih sredstava značiti i manje prinose. Naši su problemi niska produktivnost, nekonkurentnost, nedostatak zemlje.

- Da bi Hrvatska rasla u proizvodnji i da bi zaista proizvodila kvalitetnu hranu, Hrvatskoj su prvenstveno potrebne mjere u investicije. Potrebne su one mjere potrebne su one mjere, i modernizacija poljoprivrede, ali i u prerađivačkom sektoru – smatra Zvjezdana Blažić, stručnjakinja za prehranu.

A novca će biti, rečeno je na današnjem predstavljanju Strateškog plana.

- Na raspolaganju je od ukupne omotnice 61% zadovoljavanje ekonomskih, sektorskih intervencija, 25% okolišne i klimatske ambicije, 12% prema socijalnoj dimenziji i demografskoj obnovi hrvatskog sela – najavljuje Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.

Plan je vrijedan više od 3 milijarde eura.

- Do povećanja proizvodnje u Hrvatskoj treba doći, mi smo to istaknuli kao naš strateški cilj, mi kreiramo mjere, kojima ćemo taj cilj postići – poručuje Marija Vučković, ministrica poljoprivrede.

- Možda jedan od najvećih izazova cijene ulaznih troškova koji su se povećali, a omotnica nije toliko rasla da može pratiti sve one trendove koji se trenutno postavljaju – dodaje Tajana Radić iz Hrvatske poljoprivredne komore.

Ako će proizvodnja biti skuplja, a prinosi manji, postavlja se pitanje - tko će hraniti Europu.

- Južna Amerika može proizvesti govedine, junetine za potrebe Europe i više nego što treba, samo znamo koje kvalitete. Tamo je dozvoljen i antibiotik, hormon rasta, tamo je sve dozvoljeno, ono što kod nas nije dozvoljeno – upozorava Mladen Kušeković.

Hrvatska nije ni blizu samodostatnosti. Veliki je uvoznik hrane. Europska poljoprivredna politika daje nam priliku za zaokret, na nama je da ponuđeni novac pametno iskoristimo.