Savjeti ekonomista: Tko treba ulagati u državne obveznice?

Minimalan je ulog 500 eura, a ostalo je još pet dana namjeravate li uložiti u državne obveznice. Ekonomist Ljubo Jurčić u HTV-ovom Studiju 4 kazao je da je onima koji štede na tekućem računu bolje uložiti u obveznice, ako znaju da im novac sigurno neće trebati iduće dvije godine.

- Oni koji ulože u obveznice, pa ih žele prodati jer im novac treba za neke potrebe, upitno je da će naći kupca koji će kupiti te obveznice po cijeni koju su oni platili. Dakle, kupovinu obveznica smatra dobrim potezom, ako taj novac nećete trebati iduće dvije godine, kazao je.

Smatra da je odabir dvije godine za državne obveznice dobar, a da je npr. odluka za obveznice tri godine, onda, kaže, 50% sadašnjih uplatitelja to ne bi učinilo.

- Dvije godine su čovjeku neko vidljivo razdoblje unaprijed. Ako nema u dvije godine nekih velikih katastrofa, za koje se nadamo da se neće dogoditi, onda su dvije godine vrlo sigurne. Kada gledamo financijsku i ekonomsku situaciju u Hrvatskoj, jesmo mi na dnu Europe, ali smo stabilni na dnu Europe, tako da se i tu neće ništa dogoditi, rekao je.

Što se tiče kamate, kaže, postoji psihološki efekt.

- Prvi je ročnost, da su dvije godine prihvatljive, a drugi je kamata, odnosno prinos. Da je prinos ispod 3%, opet 50% ljudi koji će sada uplatiti ne bi uplatilo. Tako da je to jedna financijsko-psihološka procjena, rekao je Jurčić. 

Istaknuo je da svaki čovjek mora sam procijeniti što mu stvarno treba i u kojim transakcijama će se osjećati dobro i sigurno.

Zašto se država baš u ovom trenutku odlučila na prodaje obveznica?

- Kada bi bio oporba, onda bih rekao da stvori jednu lijepu priču o tome da se nešto radi. Korektno je to složeno. Nema apsolutno nikakav efekt - ni pozitivan ni negativan ni ostvarivanje nekih političkih ciljeva niti rješavanje nekih političkih problema, niti ostvarivanje ekonomskih niti financijskih ciljeva, kazao je.

Smatra da 60% ljudi u Hrvatskoj ne može štedjeti.

- Prema statistici prije inflacije na granici siromaštva bilo je 20% ljudi, a nakon statistike će taj postotak vjerojatno porasti na 30%. Oko 40% ljudi posluje s punim minusom na tekućem računu, a to znači da niti oni nemaju štednju. Onda tek od 30 do 40 posto ljudi mogu kupovati ovakve vrijednosne papire. S druge strane, narodne obveznice se javljaju onda kada iz nekog nacionalnog poriva idemo riješiti neki nacionalni problem ili idemo ostvariti neki nacionalni cilj, objasio je Jurčić.

Kaže da novac kruži na horizontalnoj razini, među državom, bankama, poduzećima i građanima, ali da bi prava stvar bila kada bi novac išao vertikalno.

- Znači da se spusti u gospodarstvo i da izgradimo neke pogone i što treba. I taj pogon bi nam u idućem razdoblju povećao proizvodne kapacitete i efikasnost, pa iz tog povećanog kapaciteta i efikasnosti, povećanog BDP-a, uz iste porezne stope, država ima puno veći prihod i onda otplaćuje te obveze. Znači, nedostaje nam ta vertikalna cirkulacija, objasnio je.

Ljudi su iz banaka dizali novac kada je počela kriza, rekao je Jurčić. Kada su vidjeli da se novac može dignuti, onda ga nisu dalje dizali. Narod hoće dignuti novac onda kada se on ne može dignuti, kazao je. Iznio je i zanimljiv podatak da su ljudi zbog najave krize digli iz banaka određenu sumu, a onda kada su vidjeli da je situacija sigurna što se tiče bankarstva, vratili su novac, pa i 20% više nego što su dignuli.

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku: