Oprezno s pesticidima

SIT tehnika suzbijanja sredozemne voćne muhe je ekološka metoda. Međutim većina poljoprivrednika u Hrvatskoj radi konvencionalnu poljoprivredu i pesticidima štiti voćnjake, vinograde i usjeve. A s pesticidima nema nego biti oprezan. Koriste li se s mjerom, prema uputama, suzbit ćemo bolesti i štetnike, u suprotnom trujemo sebe i okoliš. Usto, i vrijeme primjene važno je hoće li pesticidi djelovati, odraditi svoje. 

Imao je siguran i dobro plaćen posao u gradskoj tvrtki, ali Ivan Mihaljević odlučio se posvetiti očuvanju višedesetljetne tradicije svoje obitelji. Na 10-ak hektara uzgaja breskve, nektarine, šljive i vinovu lozu, a problema s plasmanom - nema. Ali proizvodnja je - sve zahtjevnija. 

- Nesigurnost je velika, ovisimo o vremenskim uvjetima koji nam nikako ne idu na ruku. Od mrazova u vrijeme kad ne bi smjeli biti, poplava u punim vegetacijama. Imali smo u 5. mjesecu gdje loza doslovno se nije vidjela iz vode, rekao je Ivan Mihaljević iz Dusine.

"Onaj tko je prskao, taj je nešto i ubrao"

Pa se spašavalo što se spasiti može. I kako tko zna te umije.

- Ljudi koji su išli u ribarskim čizmama oni su to uspjeli nekako, a ja nisam mogao ni drugi stariji ljudi, tako da su tu štete nesagledive, rekao je Toma Šalinović iz Velikog Prologa.

- Onaj tko je prskao, taj je nešto i ubrao. Bitno je sredstvo, zaštita, bitnija nego gnojidba, sve je u zaštiti. I vremena su drukčija, i klime su drukčije, nekad smo prskali 5, 6 ili 7 puta, a sad dolazi i do 10, 12 puta, rekao je Ante Franić iz Dusina. 

Stoga nije nevažno - što se i kako primjenjuje. 

- U situaciji kad se poljoprivrednik pridržava svih uputa - opasnosti nema. Ni za djecu ni bilo koga. I mi provodimo vrijeme u voćnjacima i konzumiramo te proizvode, da išta sumnjamo - ne bi ih koristili, naglasio je Mihaljević.

- A pokušavamo trošit što manje. Europska unija smanjuje, svatko ima svoje, a ima štetočina nepoznatih da nitko ne zna što je. Nema preparata koji ga može uništiti, a onaj koji može - Europa, neda, pa moramo pazit da ne bi koristili što njima ne odgovara, morate se pridržavati, rekao je Franić.

Odgovarajuća doza

Pravila, ali i - zlata vrijednih savjeta stručnjaka. 

- Bitno je zaštitno sredstvo primijeniti u odgovarajućoj dozi i količini da što bolje zaštiti biljku, da ne bude previše ili premalo, da zaštiti sebe i okolinu, posebno ako su loši uvjeti, vjetar npr. da ne otiđe u atmosferu, tlo, vodu i slično, rekao je Ivan Krušelj, voditelj Odjela za demonstracijske aktivnosti u Upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede.

Zato je važno odabrati pravi trenutak, odgovarajuće sredstvo i zaštitnu opremu te pravilno primijeniti strojeve za aplikaciju. 

- Ti strojevi moraju biti atestirani svake 3 godine. Jedino novi, kad poljoprivrednik priloži račun i specifikaciju dobije znak za 5 godina, rekao je Krušelj.

A ništa manje važan nije ni postupak umjeravanja. 

- Moramo znati koliko škropiva trebamo primijeniti na nekoj površini. Ovdje smo pokazali kako baždariti stroj, kako izračunati pravu količinu škropiva po jedinici površine. Isto tako razliku u djelovanju mlaznica, svaka je mlaznica specifičan element na stroju za zaštitu bilja koji daje određeni spektar kapljica po veličini, od 50 do 350, 450 mikrona što je jako bitno, istaknuo je Ivica Prpić, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede.

Inovacije i novi strojevi

Baš kao i ponavljanje. Ali i stjecanje - novih znanja.

- Dobro je, uvijek ima neke inovacije, dolaze i novi strojevi. Idemo na to da se manje troši, a da bude kvalitetnije, istaknuo je Franić.

- Treba se usavršavati cijeli život, ako je to moguće jer ovdje sam saznao puno stvari. Čak ih nisam sve ni apsorbirao da bi ih mogao primijeniti jer je bilo dosta zabluda i uvijek nedostaje pozitivnog iskustva i to nama ovi ljudi daju, naglasio je Šalinović.

Ciklus poluekološke proizvodnje

- Preporučio bih svakom poljoprivredniku da to prati i ide. Jer smo mi sad ušli u ciklus poluekološke proizvodnje i puno ljudi nije osposobljeno, za ove nove izazove i onda će se jednostavno događati da će ljudi plaćati kazne jer nisu upoznati s novim pravilnicima, rekao je Davor Barbir iz Draževitića.

- Pogotovo to je starija populacija i ako nije u korak s vremenom i edukacijama - zbilja dolazi do nepravilnosti, rekao je Mihaljević.

A to nikom ne koristi. Pa je, kažu poljoprivrednici i stručnjaci, bolje spriječiti nego liječiti.