Pesticidi u hrani: Kome vjerovati, 'kumicama' ili trgovinama?

Danas oko trećine poljoprivrednih proizvoda u svijetu dolazi na tržište uz uporabu pesticida. Nijedna naranča, limun, jagoda koji sadržavaju više od dopuštene minimalne količine pesticida ne smije se prodavati u Europskoj uniji.

Je li učinjeno sve kako bismo bili zaštićeni od pesticida ili je i dalje, ispod radara, na tržištu prisutno voće i povrće koje je njima tretirano, tema je ovotjedne emisije Potrošački kod.

Svake godine objavljuje se popis voća i povrća koji su kontaminirani pesticidima. Na vrhu liste ove godine našle su se jagode. Nedavna analiza jagoda s našeg tržišta otkrila je 13 vrsta pesticida u tome mnogima omiljenom voću. U sklopu strategije EU-a za prelazak na održiviji prehrambeni sustav, Europska komisija obvezala se do 2030. prepoloviti i uporabu i rizik od pesticida.

Tragovi klorpirifosa u uvezenom voću

Klorpirifosom su se poljoprivrednici koristili kako bi spriječili insekte da ne oštete proizvode. Tragovi se često nalaze na uvezenom voću, poput naranči, mandarina, limuna. U Hrvatskoj se do sada insekticid klorpirifos široko primjenjivao, ne samo u voćarstvu, nego i u ratarstvu. Poljoprivrednici će sada morati pronaći dobru zamjenu, kaže Ivica Delić iz Ministarstva poljoprivrede.

U Hrvatskoj se dosad taj insekticid široko primjenjivao. Stručnjaci kažu da je povučen iz prodaje, ali možda ga ima na zalihama. Poljoprivrednici upozoravaju da je moguće da je cijeli lanjski urod voća, povrća i ostalog bilja tretiran tim, sada zabranjenim sredstvom. Jasna Bošnir iz HZJZ-a "Dr. Andrija Štampar" pozdravlja direktivu EU-a.

Veliki problem - krivotvoreni pesticidi

Problem je što su na tržištu prisutni i krivotvoreni pesticidi. Struka upozorava da je riječ o rastućem kriminalu te da je oko 14 posto pesticida lažirano.

- Krivotvorine nisu ispitane i tu postoji ozbiljna prijetnja za ljude. Jako se puno primjenjuju sredstva koja nanose štetu poljoprivrednim usjevima, a da ne govorimo o svim štetnim posljedicama koje ta krivotvorena djelatna tvar može sadržavati za okoliš, upozorava Irena Brajević, izvršna direktorica Udruge proizvođača za zaštitu bilja.

Najugroženija su djeca

Istraživanja koja je provela Europska agencija za sigurnost hrane pokazala su da su, kad je riječ o pesticidima, najugroženija djeca. Testovi su pokazali, kaže Jasna Bošnir iz HZJZ-a "Dr. Andrija Štampar", da te supstance djeluju neurotoksično na mozak djece i djeluju na DNK. Također, mogu kod djece izazvati autističnost i smanjeni kvocijent inteligencije.

Povučeni pesticidi u primjeni su bili čak 55 godina. Cilj je osigurati visoku razinu zaštite zdravlja ljudi, životinja i okoliša, pri čemu će se posebna pozornost posvetiti zaštiti ranjivih skupina, uključujući trudnice, dojenčad i djecu.

- Kad bismo gledali liste, najtretiranije su jagode, zatim špinat, kruške, breskve i grožđe, ali to uvijek ovisi o godini proizvodnje. Što je godina kišnija, voće i povrće će biti više tretirano, kazala je dr. Gordana Jurak, voditeljica referentnog laboratorija za pesticide NZJZ-a "Dr. Andrija Štampar".

Svakodnevne analize pokazuju, dodaje - da samo oko 3 posto voća i povrća ima tvari iznad određene razine, što znači da imamo zdravstveno ispravno povrće na tržnicama i u dućanima.

Europski potrošači zaštićeniji od onih u SAD-u

Tretiranje se vrši svake godine, dodaje prof. Aleksandar Mešić s Odsjeka za fitomedicinu Agronomskog fakulteta u Zagrebu. A za svaku namirnicu je određena dozvoljena razina pesticida. Dozvoljene količine NDK (najveća količina rezidua pesticida) znatno su manje u EU-u nego u SAD-u, u Europi se inzistira na značajnijoj razini sigurnosti, naglasio je. 

- Kontrole se sustavno provode, članice smo EU-a i pravila vrijede jednako u svim državama. Hrvatska provodi monitoring, svake godine se nasumce određeni broj proizvoda uzima na analizu, kaže Gordana Jurak.

Govoreći o krivotvorenim pesticidima Mešić je kazao kako to mogu biti tvari koje uopće nemaju pesticidni učinak, a s druge strane može se raditi o proizvodima koji su zabranjeni u EU-u, ali su uvezeni iz trećih zemalja. Takvi se proizvodi mogu naći najviše u pograničnim područjima, blizu granica s državama nečlanicama EU-a. Međutim, trend je da se u tim državama zabranjuje prodaja takvih tvari, dodao je.

Mogu li građani donijeti voće i povrće na analizu?

- Na analizu nam voće i povrće može donijeti bilo tko. Najčešće su to proizvođači koji žele plasirati svoje proizvode. Ponekad zaprimamo i od građana koji su zabrinuti za svoje zdravlje, međutim oni se ipak najprije moraju javiti inspektoratu jer uzorak mora uzeti službeno tijelo, kaže Jurak.

Dodaje kako se voće i povrće uvezeno iz trećih zemalja zaustavlja na granici i u Hrvatsku ulazi tek nakon provedene analize. Proizvode iz EU-a analiziraju ili proizvođači ili prodavači koji će to voće i povrće plasirati na hrvatsko tržište.

Najveći problem kod pesticida je needuciranost onih koji ih primjenjuju, napominje Aleksandar Mešić. Ne smatra da nam prijeti sve veća opasnost od pesticida jer je nadzor nad njima kontinuiran, a rezultat njihova praćenja su upravo zabrane. Kemikalije su, dodao je, najkontroliraniji proizvodi.

Kada kupujemo voće i povrće, ne možemo znati čime je i koliko puta tijekom uzgoja tretirano. Do trenutka kada stigne do potrošača svi pesticidi, herbicidi, fungicidi trebaju biti svedeni na najmanju moguću mjeru, no analize pokazuju suprotno. Stoga je opravdana zabrinutost kupaca koji traže da na deklaraciji piše je li i koliko hrana prskana pesticidima i drugim kemikalijama.

Više vjerovati 'kumicama' ili trgovinama?

- Naše su analize pokazale da je najveći problem upravo na tržnicama jer uglavnom se radi o prodavačima koji su stariji i nisu dovoljno educirani. Vrlo često imaju misao da je bolje tretirati više nego manje. Često imamo i preprodavače. A proizvodi u trgovinama su testirani - sigurno, napominje Gordana Jurak.

'Eko', 'bio', 'prirodno' ...

- Na prvi pogled ne možemo razlikovati ekološku od konvencionalne proizvodnje - to je mit, samo analiza može pokazati je li nešto tretirano ili nije. Ekološki proizvod mora proći certifikaciju, dodaje Jurak.

Govoreći o mogućim alternativama i bezopasnijim tvarima, Mešić je kazao kako su više od 99 posto pesticida koje unosimo prehranom - tvari prirodnog podrijetla, proizvode ih same biljke koje su se evolucijski prilagodile. Međutim, primorani smo koristiti različite pesticide da bismo proizveli dovoljno hrane, koja će biti financijski dostupna svim građanima, zaključio je.