Hrvatski BDP u drugom tromjesečju porastao 2,7 posto

Državni zavod za statistiku objavio je prvu procjenu prema kojoj je BDP u drugom tromjesečju realno porastao 2,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani. To je nešto sporiji rast nego u prvom ovogodišnjem tromjesečju, kada je BDP porastao 2,8 posto, no to je 10. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste.

Rast BDP-a u drugom tromjesečju zahvaljuje se rastu većine sastavnica BDP-a, posebice potrošnje i investicija. Potrošnja kućanstava, što je najveća sastavnica BDP-a, porasla je u proteklom kvartalu za 2,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani, nešto brže u odnosu na 1,4-postotni rast u prethodnom tromjesečju. 

Bruto investicije u fiksni kapital porasle su, pak, za 3,2 posto na godišnjoj razini, sporije nego u prethodnom kvartalu, kada je rast iznosio 3,9 posto. Porasla je i državna potrošnja, za 0,3 posto, nakon što je u prethodnom tromjesečju ojačala 2,2 posto. 

Pao izvoz roba i usluga

S druge strane, izvoz roba i usluga pao je za 1,6 posto na godišnjoj razini, nakon snažnog rasta prethodnih kvartala. Pritom je izvoz roba pao za 9,7 posto, dok je izvoz usluga porastao za 8,3 posto. Uvoz roba i usluga smanjen je istodobno za 3,6 posto, znatno više nego u prethodnom kvartalu, kada je skliznuo 0,8 posto. Pritom je uvoz roba smanjen za 7,3, dok je uvoz usluga porastao za 23,9 posto.

Rast brži od prosjeka EU-a

Prema sezonski prilagođenim podacima DZS-a, gospodarstvo je u drugom tromjesečju poraslo 2,5 posto na godišnjoj razini, dok je na kvartalnoj razini poraslo 1,1 posto. Tako je rast domaćeg gospodarstva brži u odnosu na prosjek u EU. Eurostat je nedavno objavio da je u proteklom tromjesečju gospodarstvo EU-a stagniralo dok je na godišnjoj razini poraslo za 0,5 posto. Gospodarstvo eurozone je, pak, u drugom tromjesečju poraslo za 0,3 posto, a 0,6 posto na godišnjoj razini.

- Rast BDP-a 2,7%, to je daleko, daleko iznad prosjeka Europske unije koji je oko 0,5%. Sjetite se da smo krenuli ovu godinu sa Vladinom projekcijom da će rast biti 0,7%, pa smo te projekcije revidirali. Zadnja naša revidirana projekcija je oko 2,2% godišnje. U ovom trenutku smo u situaciji da možemo biti smjeli i kazati da bi rast na kraju godine trebao biti veći i od tih 2,2%, što je naravno jako dobro i što ohrabruje s obzirom na ekonomsku situaciju u brojnim drugim državama članicama. Neke imaju čak i negativan BDP, kazao je premijer Andrej Plenković.

- Takav rast gospodarstva, dakle među najbržima u EU je posljedica i rasta potrošnje kućanstava, što opet proizlazi iz rasta potrošnje u trgovini na malo, realnog povećanja plaća u drugom kvartalu u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ali i većeg broja zaposlenih kad se uspoređuju ta dva razdoblja, izjavio je Zvonimir Savić, posebni savjetnik premijera za ekonomska pitanja.

- Mislim da svi možemo biti jako zadovoljni jer s jedne strane imamo zemlje poput Njemačke, Austrije, Poljske ili Češke koje imaju pad gospodarske aktivnosti. S druge strane, mi imamo daleko veći rast no što je to prosjek EU-a, izjavio je ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović uoči sjednice šireg Predsjedništva HDZ-a.

'Bilo bi dobro da banke podignu kamate na depozite građana'

FIlipović je apostrofirao da hrvatsko gospodarstvo raste već 10. kvartal zaredom, a posebno ga veseli činjenica da je od zadnjeg kvartala pretpandemijske 2019. do drugog kvartala 2023. ono poraslo u prosjeku 13 posto. Naglasio je kako "to znači da smo dobro upravljali svim nedaćama i krizama koje su se dogodile i da smo čvrsto bili uz naše gospodarstvo i građane, a tako ćemo nastaviti i dalje".

Upitan brine li ga što je rast baziran na uslugama i potrošnji, dok primjerice poljoprivreda i proizvodnja stagniraju i padaju, Filipović je ponovio da Hrvatska raste daleko više od prosjeka EU-a. Ustvrdio je i da bi bilo dobro da banke podižu i kamatne stope na depozite građana, a ne da samo ostvaruju dobit u situaciji rasta kamatnih stopa.

RBA: Krajem godine usporavanje rasta

U trećem se tromjesečju očekuje nastavak rasta hrvatskog gospodarstva. Rezultati ljetnih mjeseci utjecat će, osim na izvoz usluga, na raspoloživi dohodak, potrošački optimizam i osobnu potrošnju. Za sada dostupni turristički podaci ukazuju na godišnji rast dolazaka te blagi pad noćenja, uz očekivanu veću potrošnju trgovine na malo. S druge strane, polagano slabljenje inflacije uz rast realnih plaća, podržavat će rast osobne potrošnje, ističu analitičari RBA.

Međutim, zbog slabosti industrije pred kraj godine izgledno je usporavanje rasta gospodarstva. Uz to, razvoj gospodarske situacije u najvažnijim hrvatskim trgovinskim partnerima u EU sugerira na izraziti oprez i slabljenje inozemne potražnje. Analitičari RBA ističu da su i dalje optimistični glede nastavka korištenja europskih sredstava za rast investicija. Stoga ostaju pri svojoj ranijoj procjeni da će u cijeloj 2023. gospodarstvo porasti za 2,5%.

HGK: Inozemni okvir sve upitniji

Glavni ekonomist Hrvtske gospodarske komore (HGK) Goran Šaravanja ocijenio je da je rast hrvatskog BDP-a u drugom kvartalu u skladu s očekivanjima, no i da je "inozemni okvir" sve upitniji, a da će gospodarska kretanja u velikim članicama EU-a te Kini ključno utjecati na dinamiku rasta domaćeg gospodarstva u drugoj polovini godine.

Sve ključne sastavnice BDP-a, navodi Šaravanja, zapravo su u skladu s mjesečnim objavama ekonomskih podataka. Plaće i zaposlenosti rastu, tako da porast osobne potrošnje od 2,3 posto godišnje u drugom kvartalu ne iznenađuje, a očekivan je i rast investicija od 3,2 posto godišnje. No ipak, upozorava Šaravanja, pad uvoza od 3,6 posto godišnje u drugom kvartalu upućuje na oprez.

Kako je pojasnio, pad zaliha i uvoza djelomično je rezultat prilagodbe nakon pandemije, s obzirom da su od drugog kvartala 2021. do četvrtog kvartala 2022. bilježene dvoznamenkaste realne godišnje stope rasta izvoza i uvoza.

Nadalje, pad izvoza roba na godišnjoj razini od 9,7 posto u drugom kvartalu i 4,6 posto u prvoj polovini godine samo potvrđuje utjecaj pada narudžbi iz Njemačke te činjenice da su i druge važne europske ekonomije poput Nizozemske u tehničkog recesiji ili kao Italija, u drugom kvartalu, zabilježile pad ekonomske aktivnosti.

Šaravanja je ustvrdio da će upravo gospodarska kretanja u velikim članicama EU-a te Kini, koja je važno izvozno tržište za Europu, biti ključan faktor za tempo rasta ekonomije u drugoj polovici 2023. Zaključio je kako se 'vagani' prosjek procjena gospodarskog rasta za 2023. u rubrici HGK Konsenzus od 2,3 posto - čini prilično realan.