Umjesto kvalitetnih trupaca, iz lipičkih šuma uglavnom izlazi drvna sječka

Nema kraja izvlačenju drvne mase iz šuma koje je ljetos poharalo olujno nevrijeme. Samo na području šumarije Lipik količina izvezenog drva već je trostruko veća od prvotnih procjena, oko 150 tisuća kubika, a posao još nije ni približno gotov.

Umjesto radilišta, šumski tereni u okolici Lipika već su mjesecima borilišta. Drvo je toliko oštećeno da je obrada često i opasna. 

Na pitanje što je najzahtjevnije u poslu, sjekač Igor Fričer kaže - da izađemo živi i zdravi iz šume, to je najbitnije. 

- Najveća je opasnost kod presijecanja jer sva su stabla zatrpana i našpanana i to su takve opruge, da vežemo stabla sa sajlama ili kamionskim gurtnama da se nikome ništa ne desi, kaže poslovođa Robert Vujić. 

Istodobno traje i borba s prirodom, bukvu treba izvući do početka ljeta.

- S obzirom da se radi većim dijelom o bukvi, a bukva je jako osjetljiva na propadanje i dolaskom ljepšega vremena jednostavno će doći do propadanja robe, navodi Slobodan Katunar, upravitelj Šumarije Lipik, UŠP Bjelovar.

Kvalitetu joj umanjuju i ostatci koji nemaju mnogo veze s nevremenom, pa je uz pile i sjekire, među alatom i detektor metala.

- Tražimo gelere i metale u drvetu, kad zapišti, obilježim ih, kaže pomoćni radnik na stovarištu Antun Babojelić. 

Sve ostalo, a prema procjenama takva je gotovo polovina drva, odmah se usitnjava i otprema u energane za proizvodnju električne i toplinske energije. Jednima dobro, šumarima je gubitak. 

- Dnevno otprilike 300 tona, to je 9 - 10 šlepera sječke dnevno koja odlazi prema kupcima po cijeni ozmeđu 35 - 40 eura, a prosječna je cijena 70 - 80 eura, rekao je Slobodan Katunar.

Budući da je nevrijeme zahvatilo polovinu od oko 10 tisuća hektara šuma kojima gospodare, gubici su golemi, a šteta nenadoknadiva. Zato se nadaju da će barem od jeseni moći početi sanaciju terena i pošumljivanje kako bi se danas opustjele površine što prije pomladile i iznova zazelenjele.