Unatoč Vladinoj financijskoj pomoći broj mljekara u padu

U Baranji već desetljećima opstaje obiteljsko gospodarstvo koje se bavi proizvodnjom i preradom mlijeka. Ministarstvo poljoprivrede novim sektorskim pristupom želi dodatno potaknuti mikro, male i srednje proizvođače, u vrijeme kada poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj bilježi kontinuirani pad.

Nema ni dvadeset godina, a na ovoj farmi vidi svoju budućnost. Đuro Lenđel preuzima sve veću odgovornost u ovom obiteljskom poslu.

- U prijašnjim vremenima trebalo se buditi u pet ujutro da se pomuzu krave i to je bilo dosta teško na taj način raditi jednom mladom čovjeku, ali vremenom su došle inovacije. Došlo je do modernizacije i tako prije tri godine smo nabavili jednog robota za mužnju, ispričao je poljoprivrednik iz Podolja.

Stoje u redu i same odlučuju kad je vrijeme za mužnju. Budući planovi još su veći - nabava dodatne opreme i razvoj proizvodnje. No nije sve uvijek lako - nedavno je njihovu farmu drugi put zahvatio veliki požar.

- Odlučio sam stati pored ovog posla zato što koliko god da se stvar dogodi, štogod da se dogodi, tko se počne s ovim poslom baviti, može samo jednom odustati, poručio je Lenđel.

Uporna je i sestra Sintija Tomašić, nositeljica OPG-a, za ovaj se posao posebno obrazovala. Radi u pogonu u kojem se dnevno preradi 700 litara mlijeka.

- Stari ljudi zatvaraju OPG-ove, ne znaju se snaći u modernim tehnologijama, a na nama ostane. Što više se postigne modernizacija, to imamo veću šansu da što više mladih ostane u ovoj struci, istaknula je Tomašić.

Tomu bi trebala pridonijeti i nova ulaganja Ministarstva, vrijedna 90 milijuna eura, s većom potporom za mlade i žene u poljoprivredi. No struka smatra da to nije rješenje.

- Naš problem nisu novci kad govorimo o poljoprivredi. Dakle mi smo od ulaska u EU pa čak i u onom razdoblju prije, u onim pretpristupnim fondovima, dosad u našu poljoprivredu uložili nekoliko milijardi eura europskog novca. Međutim, rezultati su da smo mi danas na poljoprivrednoj proizvodnji za 30 posto niži nego što smo bili prije ulaska u EU, naglasio je prof. dr. sc. Vladimir Margeta s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku.

I činjenica da je u tom razdoblju u Hrvatskoj broj proizvođača mlijeka pao sa 60 tisuća na manje od dvije i pol tisuće gospodarstava.