Uzgoj glavičkog kupusa iz godine u godinu sve manji

Najraširenija povrtna kultura u nas je kupus. Proizvodimo ga, posebno za dobrih godina, sasvim dovoljno za vlastite potrebe. No, mogli bismo još više. Osobito za njegov uzgoj najpogodnijim područjima, poput sinjskog. Kupus iz tog kraja, posebno iz mjesta Glavice, oduvijek je na dobrom glasu. Vrhunske je kakvoće i potrošači ga iznimno cijene. Pa ipak uzgoj je iz godine u godinu sve manji. 

Obitelj Vučić uzgojem i preradom kupusa bavi se više od 3 desetljeća. Ali, ovako tešku godinu Mihovil ne pamti. 

- Ne bih je više nikom poželio. Imali smo problema s ranim kupusom, velika suša, pa je obolio, prije par dana bila je tuča. Sve u svemu, ja sam zadovoljan, rekao je Mihovil Vučić iz Glavica. 

Baš kao i obitelj Grujović.

- Ovo je naš dodatni posao. Muž i ja radimo, tu su djeca koja uskaču. OPG je u funkciji već 12 godina, baza nam je kupus, ali imamo i luk, krumpir i žito. Ljudi su zadovoljni, naglasila je Senka Grujović iz Sinja.

A plasman - zajamčen. 

- Sve što se proizvede to se i proda i to je najbolje da nema propadanja, da nema bacanja, a muke ima, istaknuo je Mihovil Vučić.

- Tu je puno ulaganja, truda, zaljevanja. Rad po suhome, po mokrome, po buri, rekla je Grujović.

"Stare sorte su bile kvalitetne, ali otišle su u zaborav"

- Došle su neke bolesti, bakterije, plijesan, plamenjače, pusti napasnici koji prije nisu bili. Ja uvijek računam da smo mi te štetočine uvezli sa sjemenom. One stare sorte su bile kvalitetne, ali otišle su u zaborav, istaknuo je Zvonko Botica iz Otoka. 

- Na žalost nismo zaštitili taj sinjski kupus, sjeme nije pohranjeno. To su bili kupusi u rangu varaždinskog kupusa - to su sorte koje su se nekad sadile. Prije skoro 30 godina sorte su zamijenjene hibridima. Tad dolazimo do problema jer imamo situaciju da se sadi kupus na kupus što nije preporuka struke i onda imamo bazene koji su legla biljnih bolesti i štetnika, i još kad se pojave klimatske promjene koje nose neke probleme, morat ćemo dobro razmišljati o odabiru hibrida koji će biti poželjan u ovom kraju, naglasila je Ivana Župić, viša stručna savjetnica, Ministarstvo poljoprivrede.

Te isplativ.

- Kad jadni čovjek radi čitavu godinu, 120 dana koliko traje vegetacija tog kupusa i polomi se, na kraju kad zbroji količinu puta neku cijenu koja je bila, pa ja ću reći iskreno - smiješno, rekao je Botica.

- Meni za hektar treba tona ako mislim prehranjivati zemlju, a tona gnojiva je skoro 10 tisuća kuna. Lani je bila 4 i pol. Plavi dizel je bio jedno vrijeme 9 i pol, a pretprošle godine 3,70 kad je bio COVID, pa 4, 4,80. Sad usporedite, meni ovdje treba svaki dan 100 do 150 kuna samo za gorivo da mogu zalit, naglasio je Vučić.

A to, posve je jasno, više nije stvar izbora nego prijeka potreba. 

- Cetina teče posred polja i lokalna samouprava, regionalna i ministarstvo jednostavno se moramo posvetiti poljima, osobito krškim, da im omogućimo navodnjavanje, istaknuo je Miro Bulj, gradonačelnik Sinja.

I - udruživanje! 

"Netko kao da to radi namjerno da bi mogao manipulirati"

- Naši proizvođači bi jednostavnije, bolje dolazili do tržišta, plasirali proizvode, dobivali bolju cijenu i ono što bi mogli u budućnosti - to je ta prerada, rekla je Župić.

- To je već brend. Mislim kad spomenete glavički kupus nema tko ne zna za njega. Sinjsko je polje kapacitet koji može prehraniti cijelu Dalmaciju međutim, moramo naći model da to funkcionira, da ljudi mogu živjeti od poljoprivrede, naglasio je Bulj. 

A u Cetinskoj krajini, takvih se izgleda, sve rjeđe pronalazi.

- Ima još jedan susjed tu na njivi, dvojica u selu, a prije svaka kuća. Sad sve manje i manje, rekao je Vučić.

- Nemaš ga kome prodat, moraš uskladištiti iz tisuću razloga. Netko kao da to radi namjerno da bi mogao manipulirati i raditi što ga je volja, rekao je Botica. 

Domaća proizvodnja

No tome, pita li se gradonačelnika Sinja, mjesta više nema.

- Očekujem da oni koji bi trebali štititi domaću proizvodnju i samodostatnost da zaustave uvozne lobije koji uvoze strašno lošu nekvalitetnu hranu koja ne može biti konkurencija proizvodima naših domaćih proizvođača. Moramo napraviti organizacijski model da mogu ljudi živjeti od poljoprivrede, objediniti ih, da im damo smjernice. Grad Sinj će u budućnosti plaćati i po kilogramu proizvedenog. Ja čak razmišljam da u lokalnim trgovinama 50% posto proizvoda bude s naših polja. Moramo sve napraviti da potičemo našeg poljoprivrednika maksimalno. Dio iznosa već smo podijelili i povećali, rekao je Bulj.

Za rekonstrukciju i opremanje objekata, kupnju prihrane za pčele i nabavku opreme te strojeva na 80 OPG-ova, a novca će biti i za potporu primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji te otkup mlijeka, mesa i povrća. Ali i druge mjere.