Ilustracija
Foto: Dusko Marusic / PIXSELL
U protekloj godini zbog pada turističkog prometa izostala i očekivana prodaja vina, to je nepovoljno utjecalo i na poslovanje vinarskih zadruga u Dalmaciji. Zato su na skupštini Zadružnog saveza Dalmacije, koja je održana u Putnikovićima na Pelješcu, utvrdili smjernice i plan aktivnosti za predstojeću turističku i vinogradarsku sezonu.
Iako Zadrugarstvo u Dalmaciji baštini više od 150 godina bogate i uspješne tradicije, zbog komunističkoga eksperimenta s kolhozima i oduzimanjem zemlje nakon drugog svjetskog rata, mnogi poljoprivrednici na takav vid organiziranja, još uvijek gledaju s podozrenjem.
- To je ostavilo teške rane na generacijama i jedan pečat koji je teško izbrisiv. Posljedice se i danas osjećaju, ali u suštini to nema veze sa zadrugama. Mi znamo da se dugi niz godina u EU podupire svaki oblik udruživanja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a da su zadruge najbolji vid jedne proizvođačke organizacije poljoprivrede i proizvodnje i plasmana, kaže predsjednik Zadružnog saveza Dalmacije Lordan Ljubenkov.
To nedvojbeno potvrđuje i primjer Poljoprivredne zadruge Putnikovići, čiji su osnivači i vlasnici 150 vinogradarskih obitelji središnjeg dijela poluotoka Pelješca, od Ponikava do Žuljane. Jozo Rabušić, upravitelj PZ-a Putnikovići, kaže kako se lakše prilagođavaju stvarnosti, a to je jedini koncept koji je održiv.
- Što prije shvatimo da su uz d.o.o. i d.d. kao društva, zadruge treći motor za svako gospodarstvo, pa tako i za naše - to će prije Hrvatska, pogotovo na području poljoprivrede ići naprijed. Tri četvrtine od 168 tisuća poljoprivrednih gospodarstava - ne mogu samostalno funkcionirati i biti sigurni u proizvodnji i plasmanu. Većina njih u svojim kućanstvima to radi usput, a na ovaj način zadruge brinu o svemu, dodaje Ljubenkov.
Kvalitetnog, vrhunskoga vina nema bez dobrih vinogradara. Zbog toga je Zadružni savez Dalmacije i osmislio zadrugu Vina Dalmacije, koja će udruženim poljoprivrednim gospodarstvima, uz organiziranu proizvodnju, omogućiti zajednički nastup prema turističkim i ugostiteljskim kućama i trgovačkim lancima, a osobito na inozemnim tržištima.
Teško je oko toliko raznolikosti razviti brend
- Mi nemamo količinski veliku proizvodnju. Imamo raznoliku, ali su nam kvaliteta i raznolikost okusa izvanredni. Teško je oko toliko raznolikosti razviti jedan brend i prepoznatljivost, tako da smo mi u Hrvatskoj, možemo reći - osuđeni na zajednički nastup jednog brenda različitih proizvoda vina, poručuje Ljubenkov. Rabušić dodaje kako i državi treba priznati da je pomogla mnogima da se u ovoj pandemijskoj godini - održe.
Mnoga tamošnja mala obiteljska gospodarstva, bez zadružnog organiziranja, ne bi uspjela opstati na tržištu. Stoga zadrugarstvo, poticano i priznato kao oblik organiziranja poljoprivredne proizvodnje u većini zemalja EU-a, može i u Hrvatskoj, osobito u malim ruralnim sredinama, biti važan gospodarski oslonac, ali i znatan demografski poticaj.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!