11:05 / 21.08.2021.

Autor: Božo Vodopija/Plodovi zemlje/HRT/V.G.

Zamah zadrugarstva na Pelješcu

Vinari na Pelješcu

Vinari na Pelješcu

Foto: Plodovi zemlje / HRT

Više od 150 obitelji na središnjem dijelu poluotoka Pelješca, koje se tradicionalno bave vinogradarstvom, godišnje proizvede oko 50 vagona grožđa, pretežno plavca malog. Već 120 godina imaju poljoprivrednu zadrugu "Pelješki vrhovi" u Janjini. 

Duga je tradicija zadrugarstva na poluotoku Pelješcu. Poljoprivredna zadruga „Pelješki vrhovi" u Janjini, na središnjem dijelu toga poluotoka, osnovana je 1902. godine, kao seoska blagajna za štednju i zajmove. Tako već 120 godina okuplja vinogradare iz više od 150 obitelji. Prvih desetljeća su od zadrugara otkupljivali vino, za vrijeme bivše države grožđe, koje su prodavali velikim prerađivačima, a od 1997 konačno su počeli sami prerađivati grožđe i flaširati ga u vlastite vinske marke. Neki novi razvojni vjetrovi , svi se slažu, zapuhnuli su u toj zadruzi kad je njezino vodstvo preuzela Ljiljana Bjelovučić, inače rođena Sarajka, koja se u Janjinu doselila nakon udaje za tamošnjeg pomorca.

- Meni je bilo na ponos da ja kao jedna Sarajka, koja je cijeli život skijala, s planine dođem na more u vinograd i da radim vino. To je nešto što je neopisiva sreća, rekla je Ljiljana Bjelovučić, upraviteljica PZ "Pelješki vrhovi" Janjina.

Na samom početku planove je pomrsila korona.

- Jako mi je bila teška ova godina i pol dana, iako se sad situacija popravlja, a korona mi je u jednom momentu pod navodnike dobro došla zato što smo nanovo slagali kompletno poslovanje zadruge - sagledali gdje smo, što smo, što nam je činiti u cijeloj toj situaciji. Mislim da je stvarno trebao netko sa strane da to malo realnije sagleda, da sagleda sve segmente poslovanja na koji način se sve može unaprijediti. Mislim da smo jako uspješno priveli kraju tu 2020. koja je svima bila teška i nesretna. Početak godine nam je bio dobar zato što smo određene količine vina izvezli u Australiju, očekujemo sad i drugu isporuku. Dogovarali smo izvoz za Ameriku, rekla je Bjelovučić.

O vinskim brendovima i posebnostima koje mogu dati vinogradi središnjeg dijela Pelješca, kako oni okrenuti prema Malostonskom zaljevu i neretvanskom kraju, tako i oni na padinama prema otvorenom moru Pelješkog kanala, već dvanaest godina skrbi enolog Vanja Ljubotina. Uz posao, tu se i obiteljski skrasio s rođenom Janjinarkom, i s troje djece pridonio demografskom napretku Pelješca.

- Doći iz Rijeke na Pelješac, to je prebacivanje sa stresa na mir. Uz vino koje volim, vinogradarstvo, ribarstvo, život je ispunjen, kaže Vanja Ljubotina, rukovoditelj vinarije.

S ponosom tumači specifičnosti vinskih etiketa koje su proizveli u posljednjih nekoliko godina.

- Što se tiče zaliha, zalihe su prisutne, ali ne onoliko koliko smo se bojali. Vina su dobra, vina su tražena i vina izlaze iz vinarije redovito. Zadruga može primiti berbu koja dolazi. I još imamo jednu stvar po kojoj smo jako prepoznatljivi, to je janjevski prošek. Sušimo grožđe 40 dana na krovu vinarije, tako da nakon 40 dana od tisuću kilograma dobijemo možda 200 litara vina, 15 posto alkohola, 66 grama šećera koji se nije pretvorio u alkohol, znači pravi prirodni prošek, kaže Ljubotina.

U vinariji u najskorije vrijeme, europskim novcem iz razvojnih fondova , kane izgraditi vlastitu punionicu, čime bi smanjili troškove proizvodnje i postali konkurentniji na tržištu.

- Ima jako puno potencijala. Problem su novci, naravno, naročito nakon ovih godinu i pol dana situacije kakva jest. Mi smo svakako na našoj vinariji planirali napraviti kušaonicu vina koja je po svjetskim standardima, koja ima fenomenalan pogled, mislim da smo mi jedina vinarija koja se nalazi na samoj obali mora i samim tim mislim da smo u prednosti na ostale vinarije. Mislim da će nam Pelješki most donijeti prosperitet, da će nam donijeti više turista, da će samim tim to biti interesantna lokacija i naša vinarija, smatra Bjelovučić.

Ono što je za Potomje Dingač, za Janjinu je vinogorje Dranče. Smješteno na južnoj strani poluotoka Pelješca prema otvoreno m moru između Žuljane i Trstenika, s pogledom na otok Mljet. Krasi ga trostruka insolacija, odnosno odbljesak sunca od neba,mora i kamena što grožđu daje posebnu kvalitetu i povećava slador.

- Ta trostruka insolacija kojoj mi u vinu dobivamo taj jedan, mi bi to u žargonu rekli suknjicu. Ta suknjica koja daje ekstrakt plavcu. Ovaj položaj je interesantan što stvara nevjerojatno visoke kiseline što je netipično za plavac i jako visoke alkohole. Mi godišnje proizvedemo do tisuću boca s ovog položaja. Što nije količina za veliku produkciju, to je količina za ono što je nama potrebno za vrhunske proizvode, kaže Ljubotina.

Naime, s trsa plavca malog na toj lokaciji može se ubrati tek pola kilograma grožđa, dok ista sorta u janjinskom polju daje i tri puta veću količinu. U zadruzi cijene iznimno zahtijevan rad u takvim vinogradima, u kojima se postiže vrhunska kvaliteta.

- Zadrugari s područja Dranča dobivaju novac prije , bez obzira kad se vino proda, oni budu plaćeni do Božića i cijena grožđa ovisno o sladoru, te se cijene kreću od 12 do 15 kuna, kaže Ljubotina.

Poljoprivredna zadruga Pelješki vrhovi u Janjini uspjela se u proteklim desetljećima othrvati svim pokušajima pretvorbenih malverzacija i sačuvati vrijednu zadružnu imovinu. Uz vinariju s kušaonicim i punionicom u Dračama, planiraju i revitalizaciju uljare, te zadružnog doma s kavanom u središtu mjesta.

- Trebalo bi obnoviti vinograde, trebalo bi mlade ljude vratiti u vinograde, da oni sagledaju koje je to bogatstvo. Nedostaje nam mladih ljudi u zadruzi, mlađih vinograda da bi mi mogli nastaviti raditi dalje jer bojim sa da za par godina nećemo imati dovoljno zadrugara koji će proizvoditi grožđe koje bi mi prerađivali i prodavali, poručuje Bjelovučić.

Ipak, oslanjajući se na bogatu tradiciju, te koristeći sve poticajne mogućnosti razvojnih fondova od županije do Brisela, zadrugari u Janjini, puni optimizama, stvaraju novu modernu zadrugu kao stvarnog nositelja razvoja toga kraja.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!