06:21 / 24.11.2021.

Autor: Božo Voopija/Plodovi zemlje/HRT

Nije korona jedini virus koji muči stonske školjkare

Stonski školjkari

Stonski školjkari

Foto: Plodovi zemlje / HTV

U Malostonskom zaljevu četrdesetak obitelji, neke registrirane kao obrtnici, druge kao OPG žive od školjkarstva. Unatoč iznimno tešku i zahtjevnom poslu, uzgojem kamenica i dagnji bavi se sve više mladih. Oni su u posljednjih nekoliko godina, zahvaljujući ponajviše novcu iz europskih fondova uspjeli nabaviti najsuvremeniju opremu, te modernizirati i olakšati proizvodnju.

U zoru, u Luci Stonskoj, starom ribarskom naselju, zatičemo Janju i Antu Franušića. Upravo su drvenim leutom s kraja 19. stoljeća dovezli relativno popunjene mreže.

- Svaka noć ima svoje i zavisi koje se mreže bacaju, ali eto sad su u điru luci. Kad se potrefi zna ih biti ima ih 10, ili 20, 50 komada. Nikad nije zaludu, tko radi nešto će i zaradit. Danas smo imali sreće. Nekad bude malo nekad malo više, a nekad ništa ne bude, a nekad bude dobro, to je tako ribanje, priča Ante.

Održavanje kolektora i rast mladih kamenica

- Kaže Korčulanin da galeb preživi zato što je vazda na moru, tako i mi u Luci dodaje. I proizvođači školjki, kamenica i dagnji, baš poput galebova, moraju biti uvijek na moru. Sad je zapravo najveći posao, jer pripremaju iduću sezonu.

- Kad bacimo male kamenice u more da rastu, one moraju narast nekih 4-5 cm u promjeru. Sve se radi skoro ručno. Kamenica koja je izvađena iz poše, to je kamenica stara već godinu i pol dana. Cementiramo je ona će biti za iduću godinu, od srpnja do rujna. Znači, dvije i pol godine kamenici treba da naraste do konzumne veličine. 60 komada stavljamo ali od toga nikad ne dignemo više od 40 komada za konzum. Puno je oko nje posla i svake godine imamo sve veći obraštaj, objašnjava Ante.

Veći je obraštaj oko samih kolektora, vjerojatno zbog podizanja temperature mora. Ima trave i 'crva', dodaje Ante i naglašava kako se svakih mjesec i pol to mora čistiti. Puno je to posla, kaže Ante - traje po 15 dana. Ako se to ne očisti, kamenica ne može rasti.

Velika šteta od noro virusa i napada orade

Proizvodnja na otvorenom, pa bilo to na zelenoj ili plavoj njivi uvijek je nepredvidiva i puna iskušenja. Ovdje u Malostonskom zaljevu uzgajivačima u nekoliko proteklih godina veliku štetu i probleme nanio je noro virus, zatim mjere protiv korone kad je bila onemogućena prodaja, plimni val koji je opustošio parkove nasada školjaka, a stalna je strepnja i borba protiv nasrtaja riba orada, kojima su dagnje i kamenice prava poslastica.

- Nadamo se da se neće biti štete od orada i sve može bit super. Ona može doći preko noći i sve pojesti. Nema garancije da nekome možeš obećati 20 tona mušula. Nama se baš dogodilo da nam je orada u dva posljepodneva pojela 10 tona, priča Nikša Matković. Predsjednica Udruge Stonski školjkari Marija Radić dodaje kako je orada posebno kobna za dagnje, dok je kamenicu lakše zaštititi mrežama.

Nova tehnologija u prihvatu mlađi 

Školjkarima će iduće godine biti problem, napominje Nikša Matković - je školjaka ostalo od lani, i cijeli se jedan ciklus kamenica 'nije odradio' pa se mlađ se nije imala gdje postavljati. Mnoge su školjke ostale u 'pošama' u lanternama i uginule. Posao školjkara iznimno je težak, ali pomažu im nove tehnologije. Mnogi su skupu opremu nabavljali i novcem dobivenim po natječajima iz europskih fondova.

- Nove tehnologije su došle u proizvodnji kamenica, u prihvatu mlađi. Do sad smo lovili kamenice na 'pegulare', a sad ih lovimo plastičnim diskovima na koje se kamenice zalijepe i lakše ih je skidti. Onda se ta mlađ stavlja u lanterne u kojima ih orada ne može pojesti. Tko god je htio ulagat, mogao je iz EU fondova dobiti 50 posto za bilo kakvu opremu - plovila, motore, hidrauliku... Morate ispuniti proceduru, ne smijete biti dužni prema državi, ne smijete biti u minusu i možete se prijaviti, kaže Boris Franušić.

Teže je s projektima u kojima bi se svi zajedno trebali udružiti. Marija Radić napominje kako bi stonskim školjkarima trebao otpremni centar. Prepreka će, kažu uvijek biti. Naučili su se s njima nositi. Optimizam im daje i činjenica što su i ove godine imali jednu iznimno uspješnu sezonu, u kojoj su se sve zalihe uspjele prodati, iako je na proljeće zbog poznatih kovid ograničenja sve drugačije izgledalo.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!