Vujčić: Izgledno je da će inflacija u siječnju nastaviti usporavanje

23.01.2023.

20:08

Autor: P.F./Hina/HRT

Guverner HNB-a Boris Vujčić, arhivska fotografija

Guverner HNB-a Boris Vujčić, arhivska fotografija

Foto: Luka Stanzl / PIXSELL

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izjavio je da je izgledno da će inflacija u siječnju nastaviti usporavanje na godišnjoj razini te da bi mogla doći otprilike na razinu koja je i u eurozoni. Rekao je to na seminaru u organizaciji predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, održanog uoči sutrašnje konferencije Vlade i HNB-a Hrvatska - 20. članica europodručja.


Osvrćući se na rast cijena nakon ulaska u eurozonu, guverner HNB-a Boris Vujčić rekao je da ipak treba pričekati službenu statistiku za siječanj ove godine. No rekao je da se trenutačno može vidjeti da cijene energije bilježe određeni pad kao i da analize HNB-a pokazuju da su cijene hrane u prva dva tjedna siječnja na godišnjoj razini niže.

Stoga, ako se promatraju cijene u segmentima energije i hrane, izgleda da inflacija ublažava, no Vujčić je napomenuo da HNB ne prati kretanja cijena usluga manjih subjekata, poput kafića i frizera, a upravo se u posljednje vrijeme mogu čuti brojni prigovori kako su oni s ulaskom u eurozonu podignuli cijene.

- Kada dobijemo finalne podatke, vidjet ćemo koliki je u prosjeku bio rast tih cijena. No osnovni trend, prema svemu što vidimo, ide prema tome da će inflacija opet biti otprilike kao i u eurozoni, izjavio je guverner HNB-a.

Vujčić je rekao i da je toplije vrijeme kojem svjedočimo ove zime definitvno smanjilo rizik od recesije u Europskoj uniji i eurozoni.

To je dobra vijest, istaknuo je, koja među ostalim znači da redukcije energije ove zime neće biti potrebne pa da tako i recesije neće biti uopće, a ako je u nekim zemljama i bude, bit će, kako je rekao, kratka i plitka.

Vujčić: Već se osjećaju pozitivni efekti ulaska u eurozonu

Istaknuo je i da se pozitivni utjecaj samog procesa uvođenja eura u Hrvatskoj već osjeća više od dvije godine, primjerice jer je u jeku koronakrize 2020. HNB s ECB-om dogovorio uspostavljanje linije za valutni ugovor o razmjeni, tzv. valutni swap, koji je omogućavao razmjenu kuna za eure u visini od dvije milijarde eura, podsjetio je Vujčić.

Također, među ostalim, zbog znatno manjeg valutnog rizika jeftinije je zaduživanje građana, pri čemu su kamatne stope na kredite građana Hrvatske znatno niže od kamata u zemljama EU-a koje nisu odlučile uvesti euro, poput Mađarske, Češke, Poljske i Rumunjske.

Na seminaru Komisije sudjelovao je i izvršni potpredsjednik Europske komisije za gospodarstvo u interesu građana Valdis Dombrovskis koji je istaknuo da je inflacija u eurozoni već dosegnula vrhunac te da je počelo njezino usporavanje,  zabilježeno i u studenome i prosincu.

No, kako je rekao, bit će potrebno još neko vrijeme da se inflacija vrati na ciljanu razinu od oko 2%, pa se stoga očekuje i da će Europska središnja banka nastaviti s mjerama obuzdavanja inflacije, što se očituje i u povećavanju kamatnih stopa.

Dombrovskis: Članstvom u eurozoni raste atraktivnost Hrvatske za strana ulaganja

Dombrovskis je poručio i da će ulazak u eurozonu i šengenski prostor dati dvostruki poticaj hrvatskom gospodarstvu.

Dombrovskis se danas osim s guvernerom Vujčićem susreo i s predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem, a još je jednom pohvalio hrvatske vlasti za odlično odrađene pripreme i sam prelazak na euro.

Ponovio je i da su u Komisiji svjesni zabrinutosti građana zbog rasta cijena, ali i ocijenio da je vlast uspostavila adekvatne mehanizme za suočavanje s tim problemom.

Unatoč sveprisutnoj i prekomjernoj inflaciji, Dombrovskis je ocijenio da je odluka Hrvatske o ulasku u eurozonu s 1. siječnjem 2023. dobra s obzirom na benefite koje članstvo donosi, poput jeftinijeg zaduživanja za državu, općenito nižih kamatnih stopa za gospodarstvo kao i znatnih ušteda na troškovima konverzije valuta.

Stoga je ustvrdio da će članstvo u eurozoni pomoći gospodarskom razvoju i rastu BDP-a u Hrvatskoj, s obzirom na to da će se i povećati njena atraktivnost za  strana ulaganja.

Dombrovskis je bivši premijer Latvije, koja je članica eurozone postala 2014. godine, kada su okolnosti bile uvelike drugačije a inflacija niska, no tamošnja opozicija je također tvrdila da je loš trenutak za ulazak u eurozonu, podsjetio se potpredsjednik Komisije.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!