07:00 / 04.12.2021.

Autor: Dobro jutro, Hrvatska/HRT/D.D.

Zelena energija - jeftinije i ekološki prihvatljivo grijanje doma

Jeftinije i ekološki prihvatljivo grijanje doma

Jeftinije i ekološki prihvatljivo grijanje doma

Foto: Dobro jutro, Hrvatska / HRT

Naša je primarna misija staviti energiju u ruke građana, a da to primarno bude obnovljiva energija – pogotovo energija Sunca. Hrvatska je inače jako osunčana zemlja i bilo bi šteta ne iskoristiti taj potencijal, rekao je Goran Čačić, predsjednik skupštine Zelene energetske zadruge u HTV-ovoj emisiji "Dobro jutro, Hrvatska".

Kada temperatura zraka krene opadati, svi počinju više grijati svoje domove, ali posljedično i razmišljati o višim računima za grijanje. No, za to postoji i bolja alternativa – naime, moguće se grijati, a pritom i štedjeti i čuvati okoliš. Kako bi se građane bolje upoznalo s tim mogućnostima, još 2013. godine osnovano je društveno poduzeće „Zelena energetska zadruga“.

- Naša je primarna misija staviti energiju u ruke građana, a da to primarno bude obnovljiva energija – pogotovo energija Sunca. Hrvatska je inače jako osunčana zemlja i bilo bi šteta ne iskoristiti taj potencijal, priča Goran Čačić, predsjednik skupštine Zelene energetske zadruge.

Upravo je završena druga tura „Dobre energije“ – kampanje promocije solarne energije po hrvatskim gradovima. Goran kaže kako je ove godine uključeno 11 novih gradova, zajedno s 11 prošlogodišnjih. „Kroz turneju savjetujemo građane s praktičnim primjerima što sve trebaju napraviti i koji su sve koraci da dođu do vlastite sunčane elektrane.“, objašnjava i dodaje kako ZEZ ima „sunčani“ telefon na koji građani mogu nazvati i savjetovati se kako do elektrane.

- Postoji portal nasuncanojstrani.hr, gdje se može naći više informacija i gdje se ljudi mogu prijaviti i također dobiti tehničku pomoć. Postoji i Facebook grupa 'Solarni klub', gdje niz ljudi koji već ima elektranu, ili ju žele, dijele svoja iskustva i savjete gdje se može dobiti konkretna pomoć, objašnjava Čačić.

Dodaje kako oni koje žele instalirati vlastitu solarnu elektranu prvo moraju provjeriti može li se ona instalirati na njihovu kuću – je li građevina legalna, je li krov u dobrom stanju, i analizira se potrošnja energije.

- Nakon toga se s projektantom izrađuje glavni projekt, zatim se ide prema HEP-u da se dobije dozvola za priključenje elektrane na mrežu, i onda se ide na ugradnju elektrane – ugrađuje se novo mjerilo, kaže i napominje kako se može dobiti i subvencija Fonda za zaštitu okoliša.

- Fond redovito raspisuje natječaje, općenito za energetsku obnovu obiteljskih kuća. Jedan dio natječaja je i za instalaciju sustava za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Osobe koje imaju pripremljene projekte mogu se prijaviti za subvencioniranje. Postoji još jedan uvjet – mora se napraviti energetski certifikat za kuću, te kuća mora biti u određenom energetskom razredu. Za kontinentalnu Hrvatsku to je razred C ili bolji, za primorsku je to razred B ili bolji, dodaje.

Objašnjava kako građani svoje elektrane moraju prijaviti HEP-u, jer se spajaju na elektroenergetsku mrežu.

- Mi i dalje ostajemo spojeni na mrežu, i za naše potrebe koristimo struju koje se proizvede ili u elektrane ili ju povlačimo iz mreže ako nemamo dovoljno struje. U trenucima kad nas nema kod kuće i nema potrošnje, ta struja koja je proizvedena u našoj elektrani se predaje u mrežu. Mreža se ponaša kao baterija za nas – najviše proizvodnje imamo od 12 do 2-3 popodne kad je najviše sunca. Tu proizvedenu energiju pospremimo u mrežu, i kad se vratimo kući navečer mi povlačimo tu istu energiju iz mreže, ističe Čačić i kaže kako su računi kod korištenja solarne elektrane i više od 10 posto niži.

- Danas se, bez ikakvih subvencija, ta investicija vrati u roku od 6 do 8 godina, možda 10 godina u lošijem slučaju. Sa subvencijama je rok povrata te investicije 4 do 5 godina. Moguće smanjenje računa je do 90 posto. Investicija je apsolutno isplativa – jedanput kad uložite cijena Sunca je nula, nemate nikakvih operativnih troškova, napominje.

Očekivani rok trajanja solarne elektrane je, kaže, oko 25 godina, koja će i nakon tog roka nastaviti proizvoditi energiju za nula kuna.

Zelena energetska zadruga radi i na dijeljenju energije „peer to peer“, te na zanimljivom sustavu pod nazivom „microgrates“.

- Sudjelujemo na nizu istraživačkih projekata i istražujemo koji su to modeli dijeljenja energije i funkcioniranja energetskih sustava koji nam dolaze. „Peer to peer“ je model gdje vi, ako instalirate malo veću elektranu nego što su vaše potrebe, možete tu energiju izravno podijeliti s nekim tko je kod vas u blizini i treba tu energiju. Ne morate ići preko posrednika, nego možete izravno dogovoriti otkup energije s potrošačima. To su načini funkcioniranja koji tek dolaze na tržište, ali sigurno će biti zanimljivi dijelu građana, kaže Čačić.

Uz projekte vezane za solarnu energiju, ZEZ provodi i projekte iskorištavanja bioloških ostataka iz poljoprivrede na Mediteranu.

- Energiju biomase iz poljoprivrede ne bi trebalo spaljivati ili bacati – u nekim situacijama se može iskoristiti za proizvodnju bilo toplinske energije bilo električne energije. I na tom području smo aktivni i nastojimo iskoristiti svu energiju koja nam je dostupna na jednostavan način, zaključuje Čačić.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!